Cilj ove pilot-studije bio je istražiti postoji li povezanost između prekomjernog rada i promjena u strukturi mozga, s posebnim naglaskom na regije povezane s kognitivnim i emocionalnim funkcijama.

U istraživanju je sudjelovalo 110 zdravstvenih radnika koji su podijeljeni u dvije skupine: ispitivanu skupinu kao prekomjerno opterećene (≥ 52 sata tjedno; n=32) i kontrolnu skupinu (n=78). Promjene u volumenu mozga analizirane su pomoću voxel-based morfometrije (VBM) i atlas-bazirane analize. Statistički modeli korigirani su za dob, spol i ukupni intrakranijalni volumen.

Rezultati su pokazali značajne razlike u volumenu mozga između dviju skupina. Kod prekomjerno opterećenih ispitanika zabilježeno je povećanje volumena u 17 regija mozga, uključujući lijevi srednji čeoni girus (19 % veći volumen), insulu i gornji temporalni girus. Ove regije povezane su s izvršnim funkcijama i emocionalnom regulacijom. Korelacijska analiza pokazala je pozitivnu povezanost između broja radnih sati i volumena u tim regijama

Ovi nalazi sugeriraju da prekomjerni rad može dovesti do strukturnih promjena u mozgu, što potencijalno utječe na kognitivne sposobnosti i emocionalnu stabilnost. Iako povećanje volumena može naizgled djelovati pozitivno, autori upozoravaju da se radi o mogućem znaku neuroinflamacije ili kompenzacijskih mehanizama koji dugoročno mogu imati negativne posljedice.

Ova studija pruža preliminarne dokaze o neurobiološkom utjecaju prekomjernog rada, što ima važne implikacije za zdravstveni sektor. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjele dugoročne posljedice i razvile strategije za zaštitu mentalnog zdravlja zdravstvenih radnika. U međuvremenu, važno je promicati ravnotežu između posla i privatnog života te osigurati sustavnu podršku zaposlenicima u zdravstvu.