Debljina, osim što je zasebna kronična nezarazna bolest (u daljnjem tekstu: KNB), predstavlja i čimbenik rizika za razvoj drugih kroničnih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora.

Uz narušeno tjelesno zdravlje, osobe s debljinom često se suočavaju sa stigmatizacijom i imaju narušeno mentalno zdravlje, a debljina može biti povezana i s lošijim obrazovnim ishodima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina često počinju od najranije životne dobi te je pravodobno djelovanje ključno za njihovu prevenciju.

Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu u 2019. godini ekonomski utjecaj (izravni i neizravni troškovi) prekomjerne tjelesne mase i debljine za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: RH) procijenjen je na 1,68 milijardi USD. To je ekvivalent od 407 USD per capita i 2,7 % bruto domaćeg proizvoda (u daljnjem tekstu: BDP). Do 2030. godine predviđeno je da će se ekonomski utjecaji povećati na 2,56 milijardi USD, dok će se do 2060. godine povećati na 7,7 milijardi USD, što je ekvivalent od 2487 USD per capita i 3,5 % BDP-a.

Akcijski plan razrađen je prema životnim razdobljima i prioritetnim područjima intervencija te pridonosi ispunjenju posebnog cilja „Bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine kao i ispunjenju strateškog cilja 5. „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Vizija: RH s manje debljine i štetnih učinaka debljine koji se mogu izbjeći.

Cilj: Smanjiti opterećenje debljinom poduzimanjem mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine.