Analizom prehrambenih podataka i očekivanog životnog vijeka iz 101 zemlje u razdoblju od 1961. do 2018., znanstvenici su uočili jasne obrasce. Veći udio životinjskih proteina u prehrani povezan je s nižim stopama smrtnosti kod djece mlađe od pet godina, no kod odraslih vrijedi suprotno.

Zemlje koje konzumiraju više biljnih proteina imaju dulji životni vijek. Pozitivne učinke biljnih proteina potvrđuju i dugovječne zajednice poput stanovnika japanske Okinawe, grčkog otoka Ikarije i američke Loma Linde, gdje prehrana obiluje mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima. Ove zajednice poznate su po velikom broju ljudi koji žive dulje od 90 ili čak 100 godina.

Osim toga, brojne su studije povezale prehranu bogatu mesom, osobito prerađenim mesnim proizvodima, s bolestima srca, šećernom bolesti tipa 2 i određenim vrstama karcinoma.

Znanstvenici naglašavaju kako rezultati ove studije ne samo da mogu pomoći pojedincima da unaprijede vlastito zdravlje, već i donositeljima odluka u oblikovanju održivih prehrambenih sustava. Dok razvijene zemlje sve više razmatraju načine dekarbonizacije prehrambenih lanaca, saznanje da biljni proteini produljuju život dobiva još veću važnost. 

Iako studija ne zagovara potpuno izbacivanje životinjskih namirnica, nudi argumente za uravnoteženu prehranu s naglaskom na biljne izvore proteina, osobito u odrasloj dobi. Djeci u razvoju životinjski proteini ostaju važni za rast i razvoj, ali kasnije u životu, grah, leća i orašasti plodovi mogli bi vam produžiti život.