x
x

Ekonomske posljedice prekomjerne tjelesne mase i debljine

  07.03.2023.

Ekonomske posljedice prekomjerne tjelesne mase i debljine u Hrvatskoj će 2035. godine premašiti 3 milijarde dolara. Novi Svjetski atlas debljine kojeg je objavila Svjetska federacija za debljinu uoči Svjetskog dana debljine predviđa kako će, prema trenutnim trendovima, 2035. godine 37% odrasle hrvatske populacije živjeti s debljinom.

Ekonomske posljedice prekomjerne tjelesne mase i debljine

Svjetski atlas debljine za 2023. godinu pripremila je Svjetska federacija za debljinu i u njemu su predstavljene projekcije prevalencija debljine za razdoblje od 2020. do 2035. godine. Zabrinjavajuće je da se do kraja ovog razdoblja očekuje da će u Hrvatskoj 1 od 3 odrasle osobe (37%) živjeti s debljinom (ITM ≥30kg/m²) u usporedbi s trenutnim stanjem kada je to 1 od 5 osoba. Svi udjeli iznad 30% smatraju se na globalnoj razini jako visokim udjelima.

Debljina u djece posebno brzo raste. Očekuje se da će godišnja stopa rasta debljine u djece u razdoblju od 2020.-2035. iznositi 4,8%, u usporedbi sa stopom u odraslih koja će iznositi 2,0%. Stope rasta od 1 do 2% smatraju se na globalnoj razini srednjim stopama, dok se od 2 do 3% smatraju visokim, a one iznad 3% jako visokima.

Dodatno, Svjetski atlas debljine pruža uvid u ekonomske posljedice prekomjerne tjelesne mase i debljine. Predviđa se da će do 2035. godine prekomjerna tjelesna masa i debljina uzrokovati trošak za hrvatsku ekonomiju u iznosu višem od 3 milijarde dolara što je više od 3% hrvatskog BDP-a. U tu procjenu ukupnog troška ulaze troškovi zdravstvene skrbi uslijed prekomjerne tjelesne mase i debljine koji bi 2035. godine mogli iznositi čak 407 milijuna dolara, ali i troškovi nastali kao rezultat preranih smrti, apsentizma i prezentizma. Udjeli troška povezanog s prekomjernom tjelesnom i debljinom koji iznose više od 3% BDP-a smatraju se jako visokima na globalnoj razini.

Sveobuhvatan nacionalni akcijski plan za prevenciju debljine u ovoj je situaciji neizmjerno važan. Bez ambicioznog i koordiniranog djelovanja koje će utjecati na sustavne uzroke debljine, vidljivo je kako će učestalost debljine, zajedno s njenim ekonomskim posljedicama, nastaviti rasti. Ohrabrujuće je ipak da se Hrvatska prema globalnom rangu pripremljenosti za suočavanje s debljinom i nezaraznim bolestima nalazi na visokom 25. mjestu. Radi se o poretku koji analizira trenutne odgovore zdravstvenih sustava pojedinih zemalja na kronične nezarazne bolesti i njihovu predanost implementaciji politika za prevenciju debljine, a za zemlje koje se nalaze u skupini prvih 25 zemalja smatra se da su dobro pripremljene za suočavanje s debljinom i nezaraznim bolestima.

Publikacija Svjetski atlas debljine 2023. dostupan je na mrežnim stranicama Svjetske federacije za debljinu.