Prehrana i kardiovaskularno zdravlje
Redovita, umjerena i pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika na koji možemo utjecati kako bismo znatno smanjili rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila.
Redovita, umjerena i pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika na koji možemo utjecati kako bismo znatno smanjili rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila.
Među odraslim osobama sa prvom dijagnozom depresije, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) nisu bili povezani s povećanim kardiovaskularnim rizikom.
Hormonska terapija koja uključuje estrogene povezana je s povoljnim učinkom na kardiovaskularne bolesti, ako je započeta ubrzo nakon menopauze, ali ne i ako je započeta mnogo kasnije, potvrdilo je istraživanje objavljeno u časopisu The New England Journal of Medicine.
Prijašnja istraživanja pokazala su da obavljanje poslova koji zahtijevaju visoki tjelesni napor može povećati rizik od bolesti srca kod žena i muškaraca. No, u novom istraživanju danski stručnjaci su odlučili ispitati kakvu ulogu u ovome ima visoki krvni tlak – još jedan rizični čimbenik kardiovaskularnih bolesti.
Kako je prevalencija KV komplikacija i mortaliteta značajna u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2, liječenje bi trebalo biti usmjereno ka smanjenju ovih rizika, a ne samo na postizanje ciljnih vrijednosti HbA1c. Isto tako, od izuzetne je važnosti da hipoglikemici ne dovode do pogoršanja KV bolesti odnosno da su neškodljivi ukoliko već nije moguće dokazati protektivan učinak na istu.
Kardiolozi bi trebali služiti svojim pacijentima kao primjer za zdrav stil života koji donosi minimalne kardiovaskularne rizike, no je li to uistinu tako?
Jednostavne SMS poruke sa svrhom promocije zdravog životnog stila mogu imati pozitivan utjecaj na kardiovaskularni rizik u pacijenata s koronarnom bolesti srca, objavljeno je u časopisu JAMA.
Rad od 55 ili više sati tjedno povezan je s povećanim rizikom od moždanog udara i koronarne bolesti, pokazala je najiscrpnija meta-analiza do sada objavjena u časopisu Lancet.
Budući da su kardiovaskularne bolesti (KVB) i dalje vodeći uzrok pobola i smrtnosti, pokušavamo unaprijediti naša nastojanja u svrhu njihova smanjenja. U svakodnevnom radu implementiramo smjernice kardiovaskularne (KV) prevencije te educiramo pacijente kako bi promijenili loše životne navike i stavili pod kontrolu KV čimbenike rizika.
Žene s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) imaju značajno veći rizik za razvoj nepoželjnih kardiovaskulrnih događaja kao što su srčani i moždani udar, iznosi istraživanje objavljeno u časopisu Circulation.
