Antiagregacijska terapija kod cerebrovaskularnih bolesti
Ovaj prikaz pokušava dati što objektivniji presjek aktualnog stanja u antiagregacijskoj terapiji.
Ovaj prikaz pokušava dati što objektivniji presjek aktualnog stanja u antiagregacijskoj terapiji.
Primjena novih smjernica u liječenju akutnog koronarnog sindroma u kliničkoj praksi.
Smjernice Europskog kardiološkog društva za zbrinjavanje pacijenata s akutnim koronarnim sindrom bez ST elevacije objavljene 2020. godine donose neke nove preporuke u dijagnosticiranju i liječenju. Prateći navedene smjernice možemo poboljšati ishod naših pacijenata.
Potentni P2Y12 inhibitori imaju brzi početak djelovanja čime omogućuju primjenu udarne doze nakon dijagnostičke koronarne angiografije i neposredno prije PCI. Odabirom prasugrela umjesto tikagrelora u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom tijekom jedne godine sprječavamo jedan smrtni ishod, infarkt miokarda ili moždani udar.
Mjesto kombinacije rosuvastatina i ezetimiba u liječenju akutnog koronarnog sindroma i koronarne bolesti srca. Cilj ovog pregleda je osvrnuti se na mehanizam djelovanja statina općenito, najčešće nuspojave, osvrt na nove smjernice ESC-a, promjene u izračunu KV rizika te nove preporuke za hipolipemijsku terapiju.
U razdoblju od 14. siječnja do 25. ožujka 2021. preko platforme Microsoft Teams svakog četvrtka od 19:00 do 19:45 sati možete pratiti stručna predavanja o pristupu bolesniku s akutnim koronarnim sindromom, antitrombotskoj terapiji, procjeni rizika....
Ključni čimbenik koji određuje dugoročne ishode u infarktu miokarda jest vrijeme ishemije, zbog čega se znatni napori ulažu u minimiziranje vremena od postavljanja dijagnoze do reperfuzije miokarda. S tim ciljem implementirana je mreža kardioloških PCI centara s trajno dostupnom mogućnosti angiografije, kao i edukacija svog medicinskog osoblja uključenog u hitno zbrinjavanje pacijenata.
Dijagnoza i liječenje pacijenta s akutnim koronarnim sindromom (STEMI/NSTEMI) u uvjetima COVID-19 pandemije.
Indikacije za izvođenje pretrage u COVID-19 negativnih kardioloških pacijenata su akutno zatajenje srca, bolesti srčanih zalistaka, endokarditis, akutni koronarni sindrom u nestabilnih pacijenata, ali i pacijenti s tipičnim stenokardijama i bez promjena u EKG-u.
Ponekad liječnik obiteljske medicine ne propiše privatni recept za acetilsalicilnu kiselinu (ASK) te je teško uvjeriti bolesnika da ga on nužno treba. Bolesniku treba dati ASK u dozi 75 – 325 mg. ASK bolesnik uz prasugrel uzima 12 mjeseci i u pravilu nastavlja uzimati ASK doživotno nakon infarkta miokarda i nakon isključivanja prasugrela što nikad nije naodmet ponavljati.
