x
x

Akutni koronarni sindrom u bolesnika na terapiji inhibitorom tirozin kinaze

  06.12.2022.

Sunitinib kao oralni, višeciljni inhibitor tirozin kinaze ima izravan protutumorski učinak i učinak protiv angiogenezne aktivnosti djelujući putem nekoliko vrsta tirozinkinaznih receptora. Usprkos brojnim pozitivnim učincima, sunitinib u dijela bolesnika izaziva i one neželjene, među kojima su zabilježeni i određeni oblici poremećaja funkcije srca. Najčešće su ishemija miokarda i smanjenje istisne frakcije lijeve klijetke, manje česti kongestivno zatajivanje srca, infarkt miokarda, perikardijalni izljev i produljenje QT-intervala, a rijetki torsades de pointes aritmija.

Akutni koronarni sindrom u bolesnika na terapiji inhibitorom tirozin kinaze

Inhibitori tirozin kinaze sve se češće primjenjuju kao dio onkološke terapije zahvaljujući svojemu protutumorskom učinku i učinku protiv angiogeneze. Jedan od značajnijih predstavnika navedene skupine lijekova jest sunitinib, oralni višeciljni inhibitor koji se uporabljuje kod određenih oblika gastrointestinalnih stromalnih tumora, metastatskog karcinoma bubrežnih stanica i proširenoga neuroendokrinog tumora gušterače.

Osim pozitivnih učinaka navedene skupine lijekova, zabilježeni su i oni neželjeni. Ovisno o autorima, 10 do 30 % bolesnika doživjelo je neki oblik kardiovaskularnog (KV) događaja u vrijeme primjene inhibitora tirozin kinaze.

Ovim radom prikazuje se slučaj 73-godišnjeg bolesnika koji je zbog metastatskog tumora desnog bubrega prvotno operiran, a potom liječen sunitinibom. Otprilike osam mjeseci od početka navedene terapije bolesnik dolazi u Objedinjeni hitni bolnički prijam zbog boli u prsima. Izvedenim elektrokardiogramom postavljena je sumnja na akutni koronarni sindrom uz elevaciju ST-segmenta u inferiornim, posteriornim i lateralnim odvodima. Hitnom koronarografijom prikazala se okluzija proksimalnog dijela desne koronarne arterije te se nastavilo s primarnom perkutanom koronarnom intervencijom. S obzirom na to da u bolesnika nisu ranije zabilježeni značajniji KV komorbiditeti, postavljena je sumnja na potencijalnu povezanost s primjenom inhibitora tirozin kinaze. Promatrani radovi stranih autora slične tematike pokazali su znatnu učestalost širokoga spektra KV događaja. Pojedina su istraživanja pokazala da primjena te skupine lijekova dovodi do porasta arterijskoga tlaka, krutosti arterija i smanjenja elastičnosti. Naveden je i prikaz slučaja talijanskih autora koji opisuju da je bolesnik nakon 2 godine primjene sorafeniba podvrgnut kardiokirurškom zahvatu ugradnje premosnica, iako nije imao značajnijih KV komorbiditeta. Kao zaključak promatranih radova i ovog prikaza bolesnika, nameće se potreba za kvalitetnijim KV praćenjem onkoloških bolesnika na terapiji inhibitorima tirozin kinaze u svrhu prevencije neželjenih događaja i ishoda.

Matko Spicijarić, Vjekoslav Tomulić, Luka Zaputović