Ankilozantni spondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Iako uzrok ankilozantnog spondilitisa nije poznat, smatra se da u patogenezi bolesti značajno mjesto pripada interakciji genetičkih i okolinskih čimbenika.
Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob pojave prvih tegoba je obično između 20. i 30. godine života.
Među genetičkim ključno je mjesto gena tkivne histokompatibilnosti (HLA) B27. Kao i u drugim upalnim reumatskim bolestima, kompleksna interakcija proupalnih medijatora odgovorna je za razvoj morfoloških promjena na različitim strukturama lokomotornog sustava. Poznato je da određeni citokini i njihove podgrupe imaju važnu ulogu u patogenezi sakroileitisa. Prilikom biopsije sinovijalne membrane sakroilijakalnih zglobova otkrivena je mRNA za faktor nekroze tumora alfa (TNF-α). Od ostalih proupalnih citokina koji bi mogli potaknuti razvoj sakroileitisa spominje se interleukin 1 (IL-1), i to IL-1α i IL-1β. Upalne se promjene mogu razviti na korijenskim i perifernim zglobovima, te na hvatištima mišića na kost (enteze).
Osim zglobnih manifestacija, u nekih se bolesnika mogu razviti i ekstraskeletne promjene i to: prednji uveitis, iridociklitis, oštećenje aortalnog zaliska, fibrozne promjene u vršku pluća, poremećaj srčanog ritma, neurološke smetnje i rjeđe amiloidoza.
Ankilozantni se spondilitis, zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob pojave prvih tegoba je obično između 20. i 30. godine života.
Klinička slika
Postupnim širenjem i napredovanjem bolesti smanjuje se i funkcionalni kapacitet kralješnice-postupno se smanjuje gibljivost prsnog koša i pojedinih segmenata kralješnice.
Karakteristično kliničko obilježje ankilozantnog spondilitisa je tzv. upalna križobolja. Klinički se manifestira kao tupa i dubinska bol u glutealnoj regiji, a zbog sakroileitisa.
Bol je izrazitija u drugom dijelu noći, pred zoru ili rano ujutro i bolesnika može probuditi. Može se širiti prema natkoljenici, po stražnjoj ili lateralnoj strani sve do koljena, a često se seli iz jedne u drugu stranu.
Drugi karakteristični simptom je jutarnja zakočenost, a smanjuje se razgibavanjem.
Napredovanjem bolesti bol i jutarnja zakočenost postaju sve učestalije, dugotrajnije i tvrdokornije. Napredovanjem bolesti ovi se simptomi pogoršavaju i smanjuje se funkcionalni kapacitet kralješnice odnosno gibljivost u sve tri ravnine.
Osim toga, kod manjeg broja bolesnika bolovi u području slabinske kralješnice, kao i u glutealnoj regiji mogu imati i karakteristike tzv. mehaničke ili diskogene križobolje (radikularna distribucija boli, oštra ili sijevajuća po karakteru, pojačava se prekomjernim ne-fiziološkim opterećenjem, napinjanjem, mirovanjem se smanjuje).
U tijeku AS, upalne se promjene mogu javiti na korijenskim i perifernim zglobovima, pri čemu se češće zahvaćeni zglobovi nogu, kao i na entezama (npr. petna kost, kvrge sjednih kostiju).
Ankilozantni spondilitis karakteriziran je širenjem upalnog procesa ascendentnim putem, rjeđe descendentnim. Tako se upalni proces vremenom širi od sakroilijakalnih zglobova preko lumbalne i torakalne kralješnice prema vratnoj kralješnici. Postupnim širenjem i napredovanjem bolesti smanjuje se i funkcionalni kapacitet kralješnice-postupno se smanjuje gibljivost prsnog koša i pojedinih segmenata kralješnice.
Dijagnostički postupci
Ranijim se postavljanjem dijagnoze i početkom liječenja usporava progresija bolesti i funkcionalna onesposobljenost bolesnika.
Razgovor s bolesnikom i funkcionalna evaluacija lokomotornog sustava (što uključuje i mjerenje pokretljivosti pojedinih dijelova kralješnice i određivanje indeksa disanja) temelj su dijagnoze ankilozantnog spondilitisa.
Radiološka obrada bolesnika usmjerena je na analizu sakroilijakalnih zglobova, kao i drugih dijelova lokomotornog sustava npr. kralješnice što je važno za praćenje tijeka bolesti i djelotvornosti liječenja. Karakterističan je radiološki nalaz unilateralnog ili bilateralnog sakroileitisa. Promjene na kralješnici manifestiraju se kao stvaranje sindezmofita, bačvasti ili četvrtasti oblik trupa kralješka (tzv. «squaring»), razvoj discitisa, osifikacija ligamenata i zglobnih čahura (osobito kostotransverzalnih i intervertebralnih zglobova), pa kralješnica u završnoj fazi bolesti izgleda poput bambusova štapa. Odnos koštano-zglobnih i neuroloških struktura se bolje vidi novim radiomorfometrijskim metodama (MR, CT).
Dijagnostička se obrada nadopunjuje određivanjem HLA antigena, iako to ima više prognostičko nego dijagnostičko značenje.
Laboratorijskom obradom se mogu naći nalazi ukazuju za upalnu aktivnost (npr. SE, CRP), kao i npr. anemija kronične bolesti.
U postavljanju dijagnoze AS možemo koristiti modificirane New York kriterije iz 1984. god. (klasifikacijski kriteriji koji omogućuju postavljanje dijagnoze kada je sakroileitis vidljiv na konvencionalnim rentgenogramima). S druge strane, noviji ASAS klasifikacijski kriteriji za aksijalni spondiloartritis omogućuju ranije postavljanje dijagnoze u tzv. preradiološkoj fazi zbog moguće primjene magnetske rezonance kao metode izbora.
Ranijim se postavljanjem dijagnoze i početkom liječenja usporava progresija bolesti i funkcionalna onesposobljenost bolesnika.
Literatura
Goh L, Samanta A. Update on biologic therapies in ankylosing spondylitis: a literature review. Int J Rheum Dis 2012 ;15(5):445-54.
Grubišić F, Grazio S, Znika M. Sportsko-rekreativne aktivnosti kao oblik funkcionalnog liječenja bolesnika sa ankilozantnim spondilitisom. Acta Med Croatica 2007; 61 (Supl.1): 57-61.
Jajić I. Ankilozantni spondilitis. U: Jajić I. Reumatologija. Zagreb: Medicinska knjiga; 1995. 158-208.
Mansour M, Cheema GS, Naguwa SM et al. Ankylosing spondylitis: a contemporary perspective on diagnosis and treatment. Semin Arthritis Rheum 2007; 36: 210-23.
The Assessment of SpondyloArthritis international Society (ASAS) handbook: a guide to assess spondyloarthritis. Ann Rheum Dis 2009; 68: Supplement II.