Uvod

Sindrom dugog COVID-a može se razviti u svih oboljelih bez obzira na kliničku sliku akutne bolesti.

Covid-19 donio je niz promjena u svakidašnjim životima. Na samom početku pandemije većina straha povezana sa SARS-CoV-2 virusom bila je usmjerena prema težini akutne bolesti. No, kako vrijeme odmiče, što više ljudi obolijeva i što više dokaza se prikuplja o utjecaju virusa na zdravlje to postaje jasnije da COVID-19 bolest može imati i dugotrajniji utjecaj na različite organske sustave. Sindrom dugog COVID-a (u stranoj literaturi: long COVID, post-COVID, chronic COVID, late sequalae of COVID ili post-acute sequalae of SARS-COV-2 infection) može se razviti u svih oboljelih bez obzira na kliničku sliku akutne bolesti. Pod široku definiciju sindroma dugog COVIDa svrstavaju se različiti simptomi koji mogu biti nastavak akutne bolesti, ponavljajući simptomi preboljene bolesti ili potpuno novi simptomi. U ovom trenutku se smatra da simptomi koji se javljaju četiri tjedna nakon preboljene akutne bolesti spadaju u sindrom dugog COVID-a.

Sindrom dugog COVID-a

Vitaminsko-mineralnih nadomjesci i tjelovježba, upotpunjuju terapiju i mogu pomoći ublažiti simptome dugog COVID-a.

Simptomi povezani kroničnom COVID-19 bolesti uključuju respiratorne tegobe poput zaduhe, kratkoće daha, dugotrajnog kašlja te grlobolju i promjene u osjetu njuha i okusa. Kardiovaskularni simptomi mogu uključivati osjećaj težine ili stezanja u prsištu, palpitacije, aritmije, poremećaje u zgrušavanju krvi i poremećaj regulacije krvnog tlaka. Pacijenti se mogu žaliti i na različite dermatološke probleme poput ispadanja kose, dizestezije kože ili osipa te na bol u zglobovima i mišićima ili gastrointestinalne tegobe. Najviše pacijenata će se žaliti na niz neuroloških tegoba, koje će većini predstavljati i najveće ograničenje u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Tegobe mogu uključivati: kognitivnu disfunkciju (tzv. moždana magla, eng. brain fog), probleme koncentracije i pamćenja, poremećaje ritma sna (nesanica, hipersomnija), umor ili onesposobljujuća slabost nakon napora (pogoršanje simptoma nakon najmanje aktivnosti ili napora, eng. post-exertional malaise, PEM), parestezije, perifernu neuropatiju, vrtoglavicu, glavobolju, tinitus, depresiju, anksioznost i promjene raspoloženja.

Pacijentima sa simptomima dugog COVID-a treba pristupiti holistički. Ozbiljnija klinička slika zahtijeva liječnički nadzor, no svaki pacijent može imati koristi od nefarmakoloških mjera i vitaminsko-mineralnih nadomjestaka koji upotpunjuju terapiju.

Tjelovježba, odnosno planirana aerobna fizička aktivnost može pomoći ublažiti simptome dugog COVID-a. Smanjuje stres, modulira osjet boli, pozitivno utječe na raspoloženje, smanjuje kognitivnu disfunkciju, poboljšava kvalitetu sna, smanjuje dispneju, poboljšava plućnu funkciju i potiče izlučivanje protuupalnih citokina. Savjetuje se aktivnost prilagoditi dobi i mogućim komorbiditetima pacijenta.

Dodatni savjeti koji mogu pomoći pacijentima uključuju: uspostavljanje i održavanje pravilnog ritma sna (briga o higijeni sna), planiranje aktivnosti koje iziskuju puno energije ili pogoršavaju simptome, kognitivno bihevioralna terapija, vježbe neuroplasticiteta (vježbe pamćenja, koncentracije, korištenje podsjetnika), fizikalna terapija te pravilna prehrana.

Učinci mikronutrijenata u sindromu dugog COVID-a

Suplementacija pripravkom koji sadrži vitamin C, D, B1, B6, B9, B12, L-karnitin i polifenole smanjuje osjećaj umora i napetosti, a povećava razinu energije kod post-COVID sindroma.

Nedostatak mikronutrijenata jedan je od rizičnih čimbenika za razvoj infekcije COVID-19, a samo preboljenje bolesti dodatno iscrpljuje organizam i pogoršava deficijenciju mikronutrijenata. Dostatna suplementacija, što kroz pravilnu prehranu, što kroz uzimanje vitaminsko-mineralnih dodataka, može pomoći u oporavku. Vitamin A i cink mogu pomoći obnoviti olfaktornu funkciju. Simptome neuropatije može ublažiti suplementacija vitaminima B skupine, kao i vitaminom E. Pozitivan učinak na mentalno zdravlje imaju vitamin D, omega-3 masne kiseline, selen, magnezij i triptofan. Suplementacija magnezijem može pomoći ublažiti i bol te grčenje u mišićima, kao i sniziti krvni tlak. Vitamini skupine B, željezo, magnezij, jod, bakar, mangan i biotin doprinose normalnom metabolizmu stvaranja energije, odnosno doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti. Istraživanja pokazuju da suplementacija koenzimom Q10 (i/ili kombinacijom koenzima q10 i NADH) pozitivno utječe na smanjenje osjećaja umora i iscrpljenosti, percepciju kognitivnog umora te poboljšava kvalitetu života osoba sa sindromom kroničnog umora.

Prednost se uvijek može dati odgovarajućem multivitaminsko-mineralnom pripravku (upotpunjujućeg sastava u zadovoljavajućim dozama) koji omogućava uzimanje svih vitamina i minerala u jednoj dozi. Odabir pripravka s produljenim oslobađanjem omogućava neprekidno oslobađanje vitamina, sprječava nagle promjene koncentracija vitamina u plazmi (što je važno za vitamine topljive u vodi) te osigurava bolju podnošljivost pripravka. Novije istraživanje na pacijentima s post-COVID sindromom pokazuje da suplementacija pripravkom koji sadrži vitamin C, D, B1, B6, B9, B12, L-karnitin i polifenole smanjuje osjećaj umora i napetosti, a povećava razinu energije.

Prilikom savjetovanja pozornost valja obratiti i na potencijalne klinički značajne interakcije vitaminsko-mineralnog nadomjeska i lijekova koje pacijent koristi.

Literatura

1.Naureen Z, Dautaj A, Nodari S, Fioretti F, Dhuli K, Anpilogov K, Lorusso L, Paolacci S, Michelini S, Guda T, Kallazi M, Bertelli M. Proposal of a food supplement for the management of post-COVID syndrome. Eur Rev Med Pharmacol Sci. 2021 Dec;25(1 Suppl):67-73.

2.Mehrabani S, Askari G, Miraghajani M, Tavakoly R, Arab A. Effect of coenzyme Q10 supplementation on fatigue: A systematic review of interventional studies. Complement Ther Med. 2019 Apr;43:181-187. 

3.Castro-Marrero J, Segundo MJ, Lacasa M, Martinez-Martinez A, Sentañes RS, Alegre-Martin J. Effect of Dietary Coenzyme Q10 Plus NADH Supplementation on Fatigue Perception and Health-Related Quality of Life in Individuals with Myalgic Encephalomyelitis/Chronic Fatigue Syndrome: A Prospective, Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Trial. Nutrients. 2021 Jul 30;13(8):2658. 

4.Jimeno-Almazán A, Pallarés JG, Buendía-Romero Á, Martínez-Cava A, Franco-López F, Sánchez-Alcaraz Martínez BJ, Bernal-Morel E, Courel-Ibáñez J. Post-COVID-19 Syndrome and the Potential Benefits of Exercise. International Journal of Environmental Research and Public Health. 2021; 18(10):5329. https://doi.org/10.3390/ijerph18105329

5.Salamanna F, Veronesi F, Martini L, Landini MP, Fini M. Post-COVID-19 Syndrome: The Persistent Symptoms at the Post-viral Stage of the Disease. A Systematic Review of the Current Data. Front Med (Lausanne). 2021 May 4;8:653516

6.Shin Jie Yong (2021) Long COVID or post-COVID-19 syndrome: putative pathophysiology, risk factors, and treatments, Infectious Diseases, 53:10, 737-754, DOI: 10.1080/23744235.2021.1924397

7.Tardy AL, Pouteau E, Marquez D, Yilmaz C, Scholey A. Vitamins and Minerals for Energy, Fatigue and Cognition: A Narrative Review of the Biochemical and Clinical Evidence. Nutrients. 2020;12(1):228. Published 2020 Jan 16. doi:10.3390/nu12010228

8.Vollbracht C, Kraft K. Feasibility of Vitamin C in the Treatment of Post Viral Fatigue with Focus on Long COVID, Based on a Systematic Review of IV Vitamin C on Fatigue. Nutrients. 2021 Mar 31;13(4):1154.