x
x

Suplementacija vitamina C, D i cinka u ljekarničkoj praksi

  Ljubica Pavela, mag. pharm.

  21.01.2022.

Tijekom sezone respiratornih virusnih infekcija iznimno je bitno osigurati organizmu potrebne nutrijente, prije svega vitamine C i D te cink. Manjak jednog ili više od ova 3 nutrijenta može dovesti do smanjenja imunoloških sposobnosti organizma zbog čega osoba postaje podložnija virusnim oboljenjima. Dodatno, pandemija COVID- 19 stavlja naglasak na ova tri nutrijenta koja su iznimno potrebna organizmu tijekom infekcije novim koronavirusom.

Suplementacija vitamina C, D i cinka u ljekarničkoj praksi

Uvod

U prevenciji virusnih infekcija vitamin C djeluje suportivno na urođeni imunološki odgovor, dok kod oboljelih može skratiti trajanje bolesti i smanjiti rizik za komplikacije.

Određeni nutrijenti sinergističkim djelovanjem imaju važnu ulogu u očuvanju imunološkog sustava. Vitamini A, B6, B12, C, D, E i folat; elementi u tragovima (minerali) uključujući cink, željezo, selen, magnezij i bakar, omega-3 nezasićene masne kiseline međusobno nadopunjuju svoje djelovanje te tako pridonose pravilnom funkcioniranju imuniteta. Neodgovarajući dnevni unos navedenih nutrijenata je raširen u općoj populaciji što može smanjiti otpornost organizma na infekcije i povećati broj respiratornih infekcija.

Infekcija SARS-CoV-2 virusom i virusom gripe povećava oksidacijski stres u tijelu što za posljedicu ima oštećenje stanica i tkiva. Dodatak visokih doza vitamina C (askorbinske kiseline ili askorbata) standardnoj konvencionalnoj terapiji je siguran i učinkovit terapijski pristup za respiratorne virusne infekcije uključujući i one teže. Smatra se da bi visoke doze vitamina C mogle  smanjiti potrebu za primjenom visokih doza kortikosteroida, antibakterijskih i antivirusnih lijekova koji djeluju imunosupresivno, a ponekad i toksično, čime se dodatno može komplicirati tijek bolesti. Budući da morbiditet, mortalitet i zaraznost pojedinca ovisi o njegovom imunitetu, iznimno je važno osnažiti imunitet i staničnu zaštitu. U prevenciji virusnih infekcija vitamin C djeluje suportivno na urođeni imunološki odgovor, dok kod oboljelih može skratiti trajanje bolesti i smanjiti rizik za komplikacije. Osim vitamina C i drugi nutraceutici s antioksidativnim svojstvima povoljno djeluju na oporavak oboljelih od virusne pneumonije i akutnog respiratornog distres sindroma, kojeg uzrokuje novi koronavirus, a to su: vitamin E, lipoična kiselina, cink, selen, koenzim Q10, glutation, N-acetilcistein, L-karnitin.

Vitamin C, askorbatna kiselina

Istraživanja pokazuju da vitamin C doprinosi boljoj regulaciji povišenog krvnog tlaka i glukoze u krvi stoga je iznimno važan nutrijent kod šećerne bolesti tipa 2 i hipertenzije.

Vitamin C je važan za stvaranje kolagena, proteoglikana, koenzim je u brojnim reakcijama hidroksilacije i amidacije, uključen je u metabolizam fenilalanina, tirozina, folne kiseline, histamina, željeza. Metabolizam ugljikohidrata, sinteza lipida, bjelančevina i karnitina, integritet krvnih žila, zubi te kostiju ovise o vitaminu C. Veličina apsorpcije, koja se odvija u početnom dijelu tankog crijeva (jejunuma), ovisi o dozi. Apsorbira se 80 – 90 % dnevne doze od 180 mg, oko 50 % dnevne doze do 1 g, a s dnevnim količinama većim od 1 g apsorpcija opada do 15 %. 100 mg dnevno unesenog vitamin C se u potpunosti apsorbira. Citrusi, bobičasto voće, rajčice, krumpiri i zeleno lisnato povrće su izvrsni izvori vitamina C te se tako unesen vitamin C u potpunosti apsorbira. Ne možemo sami sintetizirati vitamin C stoga njegov dnevni unos moramo osigurati putem hrane ili dodataka prehrani. Manjak vitamina C se događa u slučaju nedovoljnog dnevnog unosa, povećanih potreba ili velikih gubitaka. Skupine koje su u povećanom riziku za manjak vitamina C su: starije osobe, alkoholičari, oboljeli od karcinoma, anoreksije, osobe koje prakticiraju dijete koje zabranjuju unos određene skupine namirnica (Paleo, Keto, Atkinsova dijeta, Dukan, veganska prehrana…), pušači. Acetilsalicilna kiselina, indometacin, oralni kontraceptivi, tetraciklinski antibiotici i kortikosteroidi povećavaju potrebe za vitaminom C. Istraživanja pokazuju da vitamin C doprinosi boljoj regulaciji povišenog krvnog tlaka i glukoze u krvi stoga je iznimno važan nutrijent kod šećerne bolesti tipa 2 i hipertenzije. Mehanizam djelovanja uključuje povećanje sinteze prostaglandina E1(PGE1) i I2(PGI2), endotelnog dušikovog oksida i lipoksina A4(LXA4) čime se ostvaruje citoprotektivni,antiagregacijski i vazodilatacijski učinak. Vitamin C doprinosi očuvanju zdravlja očiju dijabetičara sprječavajući degenerativne procese i oštećenje oka. Dnevna potreba za vitaminom C kod odraslih je 70 do 150 mg, skorbut se liječi s 300 do 1000 mg vitamina C dnevno. Povećanje dnevnih potreba za vitaminom C je prisutno kod oboljelih od astme, artritisa, sinusitisa, pneumonije, glaukoma te nakon srčanog infarkta. Opekline i otežano cijeljenje rana su stanja koja zahtijevaju povećani dnevni unos vitamina C. Flavonoid kvercetin je dobro poznati flavonoid čija su protuvirusna svojstva istražena u mnogobrojnim studijama. Postoje dokazi da zajednička primjena vitamina C i kvercetina ima sinergistički antivirusni učinak te da vitamin C povećava biološki učinak kvercetina. Budući da se radi o jeftinoj terapijskoj intervenciji bez značajnih nuspojava, trenutna saznanja sugeriraju njihovu primjenu u profilaksi i liječenju respiratornih virusnih infekcija, osobito kod oboljelih od COVID-a.

Vitamin D, kalciferol

Preporučuje se preventivna primjena 800 IJ vitamin D3 u odrasloj populaciji bez rizičnih čimbenika dok je dopuštena gornja granica dnevnog unosa 4000 IJ.

Za razliku od vitamina C kojeg čovjek ne može sam sintetizirati, vitamin D se sintetizira u koži iz 7-dehidrokolesterola djelovanjem sunčevih zraka što je ujedno i glavni izvor vitamina D3 u ljudi. Stoga će njegov manjak biti češće prisutan tijekom zimskog perioda kada se manje izlažemo suncu. Najviše vitamina D ima u ribljem ulju i ribljem mesu. Prirodni izvori su još mliječni proizvodi, mlijeko, žutanjak, kvasac, žitarice. Uloga vitamina D odavno prelazi „samo“ svrhu regulacije metabolizma kalcija i fosfata u organizmu. Osim što njegov nedostatak uzrokuje rahitis, odnosno osteomalaciju, vitamin D regulira staničnu proliferaciju, ekspresiju gena, pravilno funkcioniranje neurološkog i imunološkog sustava. Bitan je za smanjenje upalnih zbivanja i zaštitu od kroničnih bolesti. Preporučuje se preventivna primjena 800 IJ vitamin D3 u odrasloj populaciji bez rizičnih čimbenika dok je dopuštena gornja granica dnevnog unosa 4000 IJ. Za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti preporuča se da koncentracija vitamina D u krvi u populaciji iznosi 75 nmol/L-125 nmol/L.

Cink

Istraživanja pokazuju da uzimanje dodataka prehrani s cinkom unutar 24 sata od početka simptoma prehlade smanjuje broj simptoma i njihovu težinu.

Cink je mineral koji je uključen u više od 200 enzimatskih sustava u ljudskom tijelu te je prisutan u svim organima. Potreban je za normalno funkcioniranje imunološkog sustava, pravilnu staničnu diobu, poboljšava aktivnost inzulina, potreban je za osjet mirisa i okusa. Sudjeluje u procesima zarastanja rana i metabolizmu ugljikohidrata. Budući da je potreban za pravilan rast i razvoj iznimno je važno osigurati odgovarajući dnevni unos tijekom trudnoće, dojenačke dobi i tijekom djetinjstva. Istraživanja pokazuju da uzimanje dodataka prehrani s cinkom unutar 24 sata od početka simptoma prehlade smanjuje broj simptoma i njihovu težinu. Uloga cinka u virusnim oboljenjima se može razdvojiti u dvije kategorije:

1. cink kao dodatak prehrani može poboljšati odgovor organizma na virus i cjelokupni imunološki odgovor kod osoba koje imaju nedostatak cinka,

2. cink ometa replikaciju virusa i smanjuje simptome infekcije. 

Preporučeni dnevni unos cinka iznosi 11 mg za muškarce i 8 mg za žene. Dozvoljena gornja granica dnevnog unosa cinka iz svih izvora za odrasle iznosi 40 mg.

Raznolika prehrana je najbolji način osiguravanja dnevnih potreba za cinkom. Crveno i bijelo meso, rakovi, tuna, iznutrice, sir, grašak, soja, sjemenke bundeve, pivski kvasac te oštrige su prirodni izvori cinka. Većina ljudi dnevne potrebe za cinkom zadovoljava putem hrane. Međutim, postoje određene skupine koje su u riziku od manjka cinka: alkoholičari, oboljeli od upalnih bolesti crijeva, vegetarijanci i dojenčad starija od 6 mjeseci koja se hrane samo majčinim mlijekom. Samo dojenje kod dojenčadi starije od 6 mjeseci ne može zadovoljiti djetetove potrebe za cinkom.

Također,osobe koje su na dugotrajnoj terapiji tiazidskim diureticima mogu imati smanjene razine cinka u organizmu. Dnevne potrebe za cinkom ovise o životnoj dobi te se kreću od 2 mg (od rođenja do 6. mjeseca života) do 12 mg (za dojilje). Preporučeni dnevni unos cinka iznosi 11 mg za muškarce i 8 mg za žene. Simptomi nedostatka cinka su: česte infekcije, gubitak kose, manjak apetita, smanjenje osjeta mirisa i okusa, upale na koži, usporen rast, usporeno cijeljenje rana, dijareja, imunološke disfunkcije, smanjena spermatogeneza, poremećaji metabolizma vitamina A te noćno sljepilo. Dozvoljena gornja granica dnevnog unosa cinka iz svih izvora (u obliku dodataka prehrani, hrane i pića) za odrasle iznosi 40 mg. Dugotrajno uzimanje visokih doza cinka rezultira padom imuniteta te dolazi do snižavanja razine bakra u organizmu i HDL kolesterola. Cink ulazi u interakciju s tetraciklinskim i fluorokinolskim antibioticima ometajući njihovu apsorpciju te je važno razdvojiti njihovu primjenuna način da antibiotik treba uzeti barem 2 sata prije ili 4 do 6 sati nakon uzimanja cinka u obliku dodatka prehrani.

Prikazi slučajeva iz ljekarničke prakse

SLUČAJ 1. Primjena vitamina D

Upalne promjene sluznice crijeva i vjerojatna malapsorpcija dovode do manjka vitamina D.

Mlađi muškarac, 38 godina, ulazi u ljekarnu i traži vitamin D3. Navodi da ga je već uzimao na preporuku liječnika alternativne medicine koji mu je savjetovao 10 000 i. j. dnevno. Prije 6 mjeseci je prestao s korištenjem preporučenih doza vitamin D3. Dolazi zima te bi htio opet uzimati vitamin D3?

Razgovor s pacijentom:

Iz razgovora saznajemo da pacijent u terapiji ima mesalazin 1 g kojeg uzima zbog ulceroznog kolitisa te da liječnik nije mjerio razinu vitamina D prije početka terapije. Budući da je njegova dijagnoza čimbenik rizika za nedostatak vitamin D savjetujemo mu da bi bilo svakako dobro provjeriti 25-OH D. Upalne promjene sluznice crijeva i vjerojatna malapsorpcija dovode do manjka vitamina D. Savjetujemo mu primjenu 2000 IJ vitamina D dnevno te kontrolu razine 25-OH D na kraju zimskog razdoblja (za 3 mjeseca) koja bi trebala biti veća od 75 nmol/L. Unatoč tome što ne postoje službene preporuke za nadoknadu D vitamina u ovoj populaciji smatra se da bi dnevni unos vitamina D kod upalnih bolesti crijeva trebao biti između 1800 i 10.000 IJ. Dostatan dnevni unos povoljno djeluje na aktivnost bolesti, smanjujući vjerojatnost za relapse čime se postiže bolja kvaliteta života oboljelog.

SLUČAJ 2. Primjena vitamina C, D i cinka

Adekvatne razine vitamina C i D u organizmu djeluju povoljno na imunološki odgovor potičući aktivnost limfocita.

Pacijentica 50 godina, hipertoničar s dijagnozom astme. U terapiji ima ramipril 2,5 mg, montelukast 10 mg, nebivolol 5 mg, beklometazon/formoterol inhaler. U ljekarni preuzima antibiotik azitromicin propisan zbog komplikacije infekcije COVID-19 u smislu bakterijske superinfekcije. Liječnica joj savjetuje da napravi kućni test na SARS-CoV-2. Žali se na umor i kašalj.

Preporuka pacijentici:

Navodi da ne koristi trenutno nikakve dodatke prehrani. Kroz razgovor saznajemo da je na dijeti jer pokušava skinuti par kilograma viška te ne konzumira citruse jer joj stvaraju želučane tegobe. Preporučujemo joj vitaminsko-mineralni dodatak prehrani jer respiratorna infekcija zahtijeva odgovarajući unos vitamina i minerala, pogotovo onih koji imaju antioksidacijska svojstva (cink i vitamin C). Adekvatne razine vitamina C i D u organizmu djeluju povoljno na imunološki odgovor potičući aktivnost limfocita stoga joj preporučujemo primjenu cinka te vitamina C i D. Za smanjenje umora i iscrpljenosti predlažemo joj i primjenu vitamina B skupine koji imaju ulogu u pravilnom funkcioniranju kako urođenog tako i stečenog imuniteta, smanjuju razinu proupalnih citokina, djeluju povoljno na respiratornu funkciju, preveniraju hiperkoagulabilnost.

Navedeni dodaci prehrani nemaju interakcije s postojećim lijekovima u terapiji te ne utječu na postojeće bolesti.

Rasprava

Važno je pridržavati se preporučenih dnevnih unosa vitamina i minerala te pri savjetovanju pacijenata uzeti u obzir njihove trenutne lijekove, bolesti, korištenje ostalih dodataka prehrani te prehrambene navike.

Unatoč mnogobrojnim povoljnim utjecajima na naš organizam, važno je pridržavati se preporučenih dnevnih unosa vitamina i minerala te pri savjetovanju pacijenata uzeti u obzir njihove trenutne lijekove, bolesti, korištenje ostalih dodataka prehrani te prehrambene navike. Vitamin C je dostupan kao dodatak prehrani i bezreceptni lijek te kao takav ima točne indikacije, interakcije te kontraindikacije među kojima je nefrolitijaza. Vitamin C interferira s rezultatima laboratorijskih pretraga (jaki je reducens pa zbog toga interferira s laboratorijskim pretragama koje se temelje na oksidoredukcijskim reakcijama (glukoza u urinu, bilirubin, mokraćna kiselina i oksalati u urinu)). Askorbatna kiselina u visokim dozama smanjuje učinak varfarina i ciklosporina, a ako se koristi zajedno s derivatima estrogena može uzrokovati povećanje njihove razine u serumu.

Doziranje vitamina D ima široki raspon te ovisi o stanju organizma i komorbiditetima pa tako postoje preporuke za preventivnu primjenu kod zdravih osoba bez rizičnih čimbenika i za skupine koje imaju faktore rizika za nedostatak vitamina D. Faktori rizika su pretilost (BMI > 30), tamna put, korištenje zaštitnih sredstava za sunce, korištenje glukokortikoida, antiepileptika, antimikotika, starija životna dob (> 50 godina), malapsorpcija, znakovi i simptomi osteoporoze, zatajenje jetrene funkcije. To su ujedno i indikacije za mjerenje statusa 25-OH D u krvi prije početka terapije vitaminom D. Nakon utvrđenog nedostatka i početnih visokih doza vitamina D slijedi održavanje s 1500 − 2000 IJ dnevno.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučuje od listopada 2020. primjenu dodataka prehrani s vitaminom D u dozi od minimalno 800 IJ dnevno u svrhu očuvanja imuniteta, snage mišića i gustoće kostiju. Osobe koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D mogu preventivno unositi 1500 − 2000 IJ vitamina D. Dopuštena gornja granica unosa vitamina D u obliku dodatka prehrani je 4000 IJ.

Minerali sudjeluju u mnogobrojnim biokemijskim procesima u organizmu (sintezi hormona, enzima, bjelančevina,hemoglobina), a obzirom na potrebe organizma za njihovim dnevnim unosom dijelimo ih u dvije skupine: oligoelemente i elemente u tragovima. U oligoelemente ubrajamo one koje organizam treba u količini većoj od 100 mg, dok su elementi u tragovima potrebni organizmu u količini manjoj od 100 mg dnevno. Budući da se dnevne potrebe za cinkom kreću od 8 do 11 mg cink se ubraja u element u tragovima.

Zaključak

Manjak vitamina C i D te cinka može dovesti do smanjenja imunoloških sposobnosti organizma zbog čega osoba postaje podložnija virusnim oboljenjima.

Kako bi se očuvao imunitet kože i sluznica tijekom sezone respiratornih virusnih infekcija iznimno je bitno osigurati organizmu potrebne nutrijente, prije svega vitamine C i D te cink. Zbog sinergističkog utjecaja na stabilnost međustaničnih veza epitela, manjak jednog ili više od ova 3 nutrijenta može dovesti do smanjenja imunoloških sposobnosti organizma zbog čega osoba postaje podložnija virusnim oboljenjima. Dodatno, pandemija COVID- 19 stavlja naglasak na ova tri nutrijenta koja su iznimno potrebna organizmu tijekom infekcije novim koronavirusom koji dovodi do upalnih procesa u dišnim putovima. Klinička ispitivanja koja su u tijeku će točnije utvrditi njihovu ulogu u zbrinjavanju oboljelih od COVID-19.

Literatura

1. Calder PC, Carr AC, Gombart AF, Eggersdorfer M. Optimal Nutritional Status for a Well-Functioning Immune System Is an Important Factor to Protect against Viral Infections. Nutrients. 2020 Apr 23;12(4):1181. doi: 10.3390/nu12041181. orfer
2. Plivit C 500 mg,uputa o lijeku Dostupna na: https://www.plivamed.net/vademecum/proizvod/162/Plivit-C.html
3. Colunga Biancatelli RML, Berrill M, Catravas JD, Marik PE. Quercetin and Vitamin C: An Experimental, Synergistic Therapy for the Prevention and Treatment of SARS-CoV-2 Related Disease (COVID-19). Front Immunol. 2020 Jun 19;11:1451. doi: 10.3389/fimmu.2020.01451. 
4. Vranešić Bender, Giljević Z, Kušec V. i sur. Hrvatske smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. Liječ Vjesn 2016;138:121–132
5. Abdullah M, Jamil RT, Attia FN. Vitamin C (Ascorbic Acid). 2021 Jun 15. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2022 .
6. Rabinovich D, Smadi Y. Zinc. 2021 May 10. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2022
7. Hoang BX, Shaw G, Fang W, Han B. Possible application of high-dose vitamin C in the prevention and therapy of coronavirus infection. J Glob Antimicrob Resist. 2020 Dec;23:256-262. doi: 10.1016/j.jgar.2020.09.025. Epub 2020 Oct 13.
8. Name JJ, Souza ACR, Vasconcelos AR, Prado PS, Pereira CPM. Zinc, Vitamin D and Vitamin C: Perspectives for COVID-19 With a Focus on Physical Tissue Barrier Integrity. Front Nutr. 2020 Dec 7;7:606398. doi: 10.3389/fnut.2020.606398.
9. Read SA, Obeid S, Ahlenstiel C, Ahlenstiel G. The Role of Zinc in Antiviral Immunity. Adv Nutr. 2019 Jul 1;10(4):696-710. doi: 10.1093/advances/nmz013.
10. Shakoor H, Feehan J, Mikkelsen K, Al Dhaheri AS, Ali HI, Platat C, Ismail LC, Stojanovska L, Apostolopoulos V. Be well: A potential role for vitamin B in COVID-19. Maturitas. 2021 Feb;144:108-111. doi: 10.1016/j.maturitas.2020.08.007. Epub 2020 Aug 15.
11. Vitamin D i preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D od jeseni. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenu-vitamina-d-od-jeseni/. Datum pristupa: 19. 1. 2022.
12. Vitamini i minerali, istine i predrasude, Medić-Šarić M. i sur. Monografija 2000.
13. Das UN. Vitamin C for Type 2 Diabetes Mellitus and Hypertension. Arch Med Res. 2019 Feb;50(2):11-14. doi: 10.1016/j.arcmed.2019.05.004. Epub 2019 May 23.
14. Zinc. Fact Sheet for Consumers. Dostupno na: https://ods.od.nih.gov/factsheets/Zinc-Consumer/#disc. Datum pristupa: 19. 1. 2022.
15. Vranešić Bender D. Prehrana i dodaci prehrani za lakši život uz dijabetes. Dostupno na: https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/prehrana-i-dodaci-prehrani-za-laksi-zivot-uz-dijabetes-9548/. Datum pristupa: 19. 1. 2022.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
BisolexPLIVIT D 2000Andol PRO
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECT
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: