x
x

Povećan rizik za autizam kod nedonoščadi

  Ana Balažin Vučetić, dr. med. specijalist pedijatar

  18.10.2015.

Djeca rođena kao umjerena i kasna nedonoščad imaju 3,7 puta veći rizik za stvarno pozitivan probir na poremećaje iz autističkog spektra, u odnosu na terminski rođenu djecu.

Povećan rizik za autizam kod nedonoščadi

Uvod

Prijevremeno rođenje i niska porodna težina od ranije su identificirani kao čimbenici rizika za razvoj poremećaja iz autističkog spektra (ASD). U usporedbi s općom populacijom, u kojoj je medijan prevalencije ASD-a 0,6%, u populaciji prijevremeno rođene djece prevalencija je veća i iznosi 4-8% u oni rođenih prije 28. tjedna gestacije, odnosno prije 26. tjedna gestacije, te 1-5% u onih ekstremno niske porođajne težine (<1000g). Iako umjerena i kasna nedonoščad (32.-36. tj. gestacije) čine 84% sve nedonoščadi, dugotrajni ishodi ove populacije tek se odnedavno zasebno ispituju. Od posebnog su interesa studije rizika za razvoj poremećaja iz autističnog spektra, koje su do sada dale konfliktne rezultate.

M-CHAT (eng. The Modified Checklist for Autism in Toddlers) je probirna ljestvica koja se široko koristi za probir na autistična obilježja u male djece. Upitnik se sastoji od 23 pitanja za roditelje/staratelje. Mogući odgovori na pitanja su da ili ne, a ljestvica je namijenjena probiru djece u dobi od 16-30 mjeseci. Probir se smatra pozitivnim ako je odgovor na 3 ili više svih pitanja, odnosno 2 ili više kritična pitanja nepovoljan. Čak 10% male djece u dobi od 1-3 godine ima pozitivan rezultat probira M-CHAT ljestvicom. U pozitivne se djece preporuča provesti telefonski kontrolni intervju u trajanju 5-15 minuta, budući da se na taj način smanjuje stopa pozitivnih rezultata i značajno poboljšava prediktivna vrijednost ove ljestvice za otkrivanje poremećaja iz autističnog spektra. Naime, nakon intervjua ponovno se boduju odgovori na M-CHAT ljestvici i rezultati se prema tome konačno klasificiraju u stvarno ili lažno pozitivne. 

Cilj

Dosadašnje kohortne studije koje su ispitivale korištenje M-CHAT ljestvice u nedonošene djece nisu koristile naknadni kontrolni intervju. S obzirom na visoku stopu neurosenzornih poremećaja u populaciji nedonošene djece, pretpostavka je da će M-CHAT ljestvica, ako se primjeni samostalno, dati dosta lažno pozitivnih rezultata. Do sada niti jedna studija nije koristila i M-CHAT i kontrolni intervju u prijevremeno rođene djece. Iako se nepovoljni neurorazvojni ishodi mogu očekivati u sve prerano rođene djece, do koje su mjere simptomi prediktivni za autizam prisutni u umjerene i kasne nedonoščadi, nije poznato.

Cilj je ove studije britanskih autora stoga bio ispitati prevalenciju pozitivnih rezultata probira M-CHAT ljestvicom među umjereno i kasno nedonošenom djecom. Hipoteza je bila ta da će u ovoj populaciji djece u odnosu na terminsku djecu, stopa pozitivnih rezultata M-CHAT ljestvice biti veća. Uz to, autori su pretpostavili da će nakon primjene kontrolnog upitnika i isključivanja djece s neurosenzornim poremećajima, stope pozitivnog probira i dalje biti značajno više među umjerenom i kasnom nedonoščadi, u usporedbi s onima koji su rođeni u terminu.  

Metode i rezultati

U studiju su bila uključena djeca rođena kao umjerena ili kasna nedonoščad (32.-36. tj. gestacije) na većem geografskom području East Midlands u Velikoj Britaniji, tijekom 14 mjesečnog perioda. Istovremeno su uključena i djeca rođena u terminu (37.-42. tj. gestacije) u istom vremenskom periodu u istoj regiji, a koja su odabrana nasumično. Iz studije su isključena djeca s većim kongenitalnim anomalijama. Uzorak studije se sastojao od 634 umjereno i kasno nedonošene djece te 761 terminske djece. Od 634 nedonoščadi, njih je 86 (14%) bilo umjereno neodnošeno (32.-33. tj. gestacije), dok je njih 548 (86%) bilo kasno nedonošeno (34.-36. tj. gestacije).

Informacije o opstetričkim faktorima rizika i tijeku neonatalnog perioda prikupljene su iz medicinske dokumentacije dobivene na otpustu iz rodilišta. Tijekom studije su roditelji/staratelji su kontaktirani kako bi se prikupili podatci o motoričkom i kognitivnom razvoju te razvoju vida i sluha u dobi 6. i 12. mjeseci. U korigiranoj dobi od 2 godine djece, roditelji/staratelji su ispunili upitnik o djetetovom zdravlju i razvoju u sklopu čega su ispunili i M-CHAT ljestvicu za probir na poremećaje iz autističkog spektra. Za djecu koja su bila pozitivna na M-CHAT probiru, naknadno je od strane psihologa proveden kontrolni intervju telefonom.

Rezultati M-CHAT probirne ljestvice

M-CHAT probirna ljestvica je ispunjena u prosječnoj dobi od 24,6 mjeseci (raspon 23,3-33,3 mjeseca) za nedonoščad te u 24,6 mjeseci za terminsku djecu (raspon 23,3 - 30,2 mjeseca) (p=0,73). Ako se gleda samo M-CHAT, bez intervjua, nedonoščad je imala više pozitivnih rezultata probira od kontrolne terminske djece (14,5% vs. 9,2%). Među 92 nedonoščadi s pozitivnim rezultatima, njih je 5 (5,4%) imalo poteškoće u motoričkom razvoju, jedno je dijete imalo oštećenje vida, a troje (3,3%) oštećenje sluha. Ukupno je 27 nedonoščadi (4,3%) i 13 terminske djece imalo nepovoljne odgovore na kritična pitanja u ljestvici. 

Rezultati kontrolnog intervjua u djece koja su bila pozitivna na probiru M-CHAT ljestvicom

S obzirom da se izgubio kontakt s pojedinim roditeljima/starateljima djece koja su bila pozitivna na probiru M-CHAT ljestvicom, za kontrolni intervju je bilo dostupno njih 79 (86%) iz skupine nedonoščadi, odnosno njih 58 (83%) iz kontrolne skupine. Kontrolni intervjui telefonom su provedeni u prosječnoj korigiranoj dobi od 29,2 mjeseci za nedonoščad (raspon 24,0-40,2 mjeseca) te u prosječnoj dobi od 29,2 mjeseca za kontrolne terminske ispitanike (raspon 24,2-41,7 mjeseci).

Nakon intervjua, značajno više djece koja su rođena kao umjerena ili kasna nedonoščad bilo je stvarno pozitivno na probir za poremećaj iz autističnog spektra u usporedbi sa djecom rođenom u terminu (n = 15 [2,4%] vs n = 4 [0,5%]). Od stvarno pozitivne djece rođene kao nedonoščad, niti jedno dijete nije imalo poremećaj vida ili sluha, ali je njih troje (20%) imalo poremećaj u razvoju motorike. Nakon isključenja djece s neurosenzornim poremećajima, među djecom koja su rođena kao umjerena ili kasna nedonoščad (32.-37. tj. gestacije) i dalje je prevalencija stvarno pozitivnih rezultata bila značajno viša (2,0% vs. 0,5%)

Čimbenici rizika povezani sa stvarno pozitivnim rezultatima probira među umjereno i kasno nedonošenom djecom

S obzirom na mali broj stvarno pozitivnih rezultata (n = 15), nije bilo moguće odrediti značajnost njihove povezanosti s brojnim predviđenim varijablama. Iako povezanosti nisu bile značajne, već samo granične, za spomenuti su sljedeći čimbenici rizika: majčina dob 35 godina i veća, loše mentalno zdravlje majke i nedobivanje majčinog mlijeka na otpustu iz rodilišta. 

Karakteristike djece s lažno pozitivnim rezultatima probira

Dvije skupine su kombinirane kako bi se utvrdile karakteristike djece s lažno pozitivnim rezultatom probira (n = 118). U usporedbi s djecom koja su bila negativna na probiru, oni s lažno pozitivnim rezultatom češće su imali umjereni do teški poremećaj komunikacije i motorike te lošije kognitivne, bihevioralne i socioekonomske ishode u dobi 2 godine (za sve navedeno p < 0,01).

Diskusija i zaključak

Probir na poremećaje iz autističkog spektra u dobi malog djeteta klinički je koristan za identifikaciju skupine djece koje su pod rizikom, ne samo za poremećaje iz autističkog spektra, već i za kasnije poremećaje učenja i razne poremećaje psihičkog zdravlja.

U skladu s hipotezom, u usporedbi s terminski rođenom djecom, umjerena i kasna nedonoščad imala su značajno povišen rizik za pozitivan rezultat probira na poremećaj iz autističnog spektra na M-CHAT probirnoj ljestvici. Ova je razlika ostala značajna i nakon primjene kontrolnog intervjua i isključivanja djece s neurosenzornim poremećajima.

S obzirom na povećan interes znanstvene javnosti za razne nepovoljne ishode povezane uz umjerenu i kasnu nedonošenost, rezultati ove studije su interesantni jer pokazuju da se nepovoljni ishodi mogu očekivati i u sferi poremećaja ponašanja koji mogu biti indikativni za autistički spektar. U usporedbi s terminski rođenom djecom, umjerena i kasna nedonoščad bila stvarno pozitivna na probiru za poremećaj iz autističkog spektra u 2,4%, dok je to bio slučaj za 0,5% djece koja su rođena u terminu, što se može prevesti u 4,5 puta veći rizik. Kada su se isključila djeca s neurosenzornim poremećajima, umjerena i kasna nednošenost je bila povezana s 3,7 puta većim rizikom.

Dugoročna značajnost pozitivnog probira M-CHAT-om za dijagnozu poremećaja iz autističkog spektra u prijevremeno rođene djece je nepoznata. Vjerojatno je njegova prediktivna vrijednost ipak niža nego u općoj populaciji, budući da ponašanja koja se ocjenjuju u M-CHAT-u mogu predstavljati razvojno zaostajanje koje se često nađe u prijevremeno rođene djece, a ne predstavlja pravi poremećaj socijalne interakcije i komunikacije ili ponavljajuća i sterotipna ponašanja karakteristična za autizam.

Međutim, u ovoj studiji određena je stopa stvarno pozitivnih rezultata tako što su u kontrolnim intervjuu dodatno provjereni nepovoljni odgovori i na taj način identificirana djeca koja su bila stvarno pozitivna. Stoga autori smatraju da povećana stopa stvarno pozitivnih rezultata doista može biti indikativna za povećanje rizika od autizma među djecom koja su rođena kao umjerena ili kasna nedonoščad. Potrebne su dodatne studije kojima bi se utvrdila prediktivna točnost probira u dobi malog djeteta za kasniju dijagnozu u starije djece i adolescenata rođenih kao nedonoščad, uključujući i one koji su rođeni kao umjerena i kasna nednoščad. 

Etiologija poremećaja iz autističkog spektra u prijevremeno rođene djece nije jasna. Smatra se da je u pitanju poremećeni razvoj mozga u vrlo rane nedonoščadi, a ta se etiologija pretpostavlja i za umjerenu i kasnu nedonoščad, s obzirom na smanjeni volumen mozga i intrakranijske ozlijede koje su česte u ovoj populaciji.

Međutim, sa umjerenom i kasnom nedonočenošću povezani su i drugih čimbenici koji bi mogli doprinositi povećanoj stopi autizma, a to su starija dob majke, induciranje porođaja, perinatalna upala i preeklampsija. S obzirom na mali broj djece sa stvarno pozitivnim rezultatima u ovoj studiji, nije bilo moguće provesti analizu povezanosti sa brojnim potencijalnim čimbenicima. Ipak je za spomenuti granična značajnost određenih čimbenika i stvarne pozitivnosti probira na autizam, a to su bili starija dob majke (≥35 god) i nedojenje na otpustu iz rodilišta, isti čimbenici koji su identificirani i u prethodnim studijama, kako u prijevremeno rođene djece, tako i u onih iz opće populacije. Posebno se nedojenje ističe kao nezavisni čimbenik rizika za simptome iz autističkog spektra u iznimno rane nedonoščadi, iako mehanizam djelovanja ovog čimbenika nije jasan.

Visoka stopa lažno pozitivnih rezultata probira u ovoj populaciji ne umanjuje korist od probira. Naime, djeca koja su lažno pozitivna na probiru za poremećaj iz autističkog spektra najvjerojatno će biti u skupini djece s povećanim rizikom za kognitivne probleme i probleme ponašanja u dobi 2 godine. Posebno je važno znati da ta djeca imaju čak 3 puta više šanse za odgođenu socioemocionalnu kompetentnost kao i probleme ponašanja, što su sve simptomi koji su povezani s mogućim kasnijim nastankom psihijatrijskih poremećaja. Probir na poremećaje iz autističkog spektra u dobi malog djeteta klinički je koristan za identifikaciju skupine djece koje su pod rizikom, ne samo za poremećaje iz autističkog spektra, već i za kasnije poremećaje učenja i razne poremećaje psihičkog zdravlja.