Strategiju je prošloga tjedna u Grožnjanu na tečaju 'Mediji i zdravlje' predstavio ministar zdravlja Rajko Ostojić sa suradnicima i time je ujedno najavio jednomjesečnu javnu raspravu i pozvao sve zainteresirane da dostave svoje prijedloge i primjedbe.

"Ovo je strategija zdravstva za ovo desetljeće. Moram reći da se sa strategijom kasni u smislu da nisu iskorišteni pretpristupni fondovi Europske unije. Ali zahvaljujući ovom dokumentu sada možemo aplicirati za strukturne fondove, iako moram naglasiti da strategija nije rađena samo zbog EU, već ponajprije zbog naših građana", kazao je ministar Ostojić. Govoreći o fondovima, pomoćnik ministra Luka Vončina istaknuo je primjer Bugarske koja je u informatizaciju sustava uložila više od 300 milijuna eura dobivenih iz strukturnih fondova EU. Iako se o strategiji raspravljalo i na okruglom stolu, ostalo je nedorečeno ključno pitanje održivosti i načina financiranja sustava koji već sada ima 7,1 milijardu kuna duga. Nije se raspravljalo ni o dugovima bolnica unatoč najavama kako će se od jeseni morati poštivati rokovi plaćanja od 60 dana, kao ni o tzv. košarici usluga na koje će građani ubuduće imati pravo temeljem obavezno osiguranja. Ministar je pak naglasio kako je u ugovorima ostavljena i mogućnost uvođenja privatnih osiguranja te kako su privatnici dobrodošli u sustav. "No, neće više biti monopola, ali niti situacija da privatnici 75 posto prihoda ostvaruju od HZZO-a", naglasio je Ostojić. Dodao je i kako HZZO treba postati osiguravajuća kuća u pravom smislu te riječi, a ne da se kao do sada bavi, primjerice, financiranjem liječničkog staža i specijalizacija. Nezaobilazan problem o kojem se također govorilo, a što su pokazali i podaci navedeni u dokumentu, jest zabrinjavajući manjak zdravstvenih djelatnika kojih prema broju stanovnika imamo manje u odnosu na prosjek EU, osobito liječnika i medicinskih sestara, koji bi se u idućim godinama mogao još i pogoršati. Ostojić je naglasio kako imamo manje liječnika u dobnoj skupini od 25 do 30 godina nego u skupini od 55 do 60 godina. Predsjednik Hrvatskog liječničkiog sindikata Ivica Babić pozdravio je donošenje strateškog plana ljudskih resursa uz napomenu kako Hrvatska ima svega 6.417 specijalista. Također je naglasio i paradoks da u sustavu nedostaje medicinskih sestara, ali ih je zato velik broj na burzi.

Manjak liječnika i sestara

No, kako se moglo čuti na okruglom stolu, unatoč manjku liječnika postoji nerazmjer u obavljanju posla u bolnicama pa tako neki liječnici, primjerice, mjesečno operiraju 100 očnih mrena, a neki 15, a svi imaju istu plaću. Nacrt strategije predviđa reorganizaciju ustroja zdravstvenih ustanova u smislu funkcionalnog povezivanja domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine u koncesiji, dnevnih bolnica i specijalističko-konzilijarne bolničke službe. Cilj je rasteretiti dio bolničkih kapaciteta za akutno liječenje i preusmjeriti ih na kronično liječenje. Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra zdravlja, istaknula je kako je neprimjereno velik broj kreveta u kliničkim ustanovama u odnosu na opće bolnice, kako nam nedostaje kreveta za palijativnu skrb posebice ako znamo da kod kuće godišnje umire oko 15.000 osoba, te kako imamo nedovoljno razvijene dnevne bolnice.

Cijeli tekst dostupan je u Poslovnom dnevniku.

Tekst Nacrta strategije pročitajte na web stranici Ministarstva zdravlja a do 20. srpnja, dokad traje javna rasprava, možete uputiti svoje komentare, primjedbe i prijedloge.