Voće i povrće sadrži brojne bioaktivne spojeve, uključujući vitamine, minerale, prehrambena vlakna i polifenole, koji djeluju zaštitno na organizam. Bobičasto voće, koje obiluje raznolikim polifenolnim spojevima, štiti probavni sustav pokazujući antioksidativno i protuupalno djelovanje. 

Polifenoli iz bobičastog voća metaboliziraju se u probavnom sustavu te utječu na sastav crijevne mikrobiote, koja ima sve važniju ulogu u razvoju bolesti probavnog sustava. Promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu utjecati na upalne procese, stvaranje štetnih spojeva i očuvanje integriteta crijevne sluznice. S obzirom na složene interakcije između prehrane, crijevne mikrobiote i crijevnog epitela cilj nedavno provedene randomizirane, dvostruko slijepe, placebom kontrolirane studije bio istražiti učinak konzumacije bobičastog voća na prehrambeni unos polifenola, sastav crijevne mikrobiote i prisutnost polifenolnih metabolita u fekalnim uzorcima.

Studija je uključila 43 sudionika, muškaraca i žena, koji su nasumično raspoređeni u dvije skupine. Intervencijska skupina (n=22) konzumirala je 150 g crvenog i prerađenog mesa dnevno uz dodatak 200 g bobičastog voća, dok je kontrolna skupina (n=21) konzumirala istu količinu mesa, bez bobičastog voća tijekom četiri tjedna. Mješavina bobičastog voća uključivala je jagode, borovnice, maline, kupine, brusnice i ribizl. Količina mesa odgovarala je prosječnom dnevnom unosu u zapadnjačkoj prehrani. Prehrambeni unos svih je sudionika procijenjen pomoću trodnevnih dnevnika prehrane, dok su antropometrijski podatci i uzroci stolice prikupljeni na početku studije te nakon četiri tjedna.

Rezultati su pokazali da je konzumacija bobičastog voća u intervencijskoj skupini povoljno utjecala na sastav crijevne mikrobiote. Viši unos prehrambenih vlakana, vitamina C i E, mangana te raznih polifenolnih spojeva koji smanjuju rizik od KRK zabilježen je u intervencijskoj skupini.

Nadalje, razine određenih fenolnih metabolita u uzorcima stolice kod skupine koja je konzumirala bobičasto voće bile su više u odnosu na placebo skupinu. Konzumacija crvenog i prerađenog mesa u kontrolnoj skupini utjecala je na smanjenje brojnosti korisnih bakterija, poput Roseburia i Faecalibacterium koje štite crijevnu sluznicu. Dodavanje bobičastog voća djelomično je ispravilo te nepovoljne promjene, vjerojatno zbog povećanog unosa netopljivih vlakana i polifenola. Među svim ispitivanim metabolitima, p-kumarinska kiselina istaknula se kao potencijalno ključan spoj u prevenciji KRK, no njezinu biološku aktivnost i učinak treba dodatno istražiti.

Zaključno, bobičasto voće prepuno bioaktivnih polifenola povoljno utječe na sastav crijevne mikrobiote te pokazuje potencijalnu ulogu u prevenciji KRK. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdila sigurnost i učinkovitost dugoročnog unosa bobičastog voća na probavni sustav.