Promjene mikrobiote sline uzrokovane pušenjem mogu utjecati na metaboličke putove i povećati rizik od bolesti povezanih s pušenjem. Pušači koji prestanu pušiti dulje od 5 godina obično imaju profile mikrobiote sline usporedive s onima koji nikada nisu pušili.
Nealkoholna bolest masne jetre (NAFLD) pogađa oko 30 % svjetske populacije, a uzrokovana je prekomjernim nakupljanjem masti u jetri. Može dovesti do teških bolesti jetre, ali i doprinijeti razvoju drugih kroničnih bolesti, kao što su dijabetes tipa 2 te razne kardiovaskularne bolesti. Budući da trenutno ne postoji odobreni lijek za liječenje ovog stanja, preporuke liječnika prvenstveno se ...
Crijevna mikrobiota, koja se još naziva zaboravljenim organom, svojom veličinom prerasta broj stanica ljudskog organizma. Ona je ekološka zajednica simbiota, komenzala i patogenih mikroorganizama, a sastoji se od bakterija, virusa, protista, gljiva i archae. U početku se smatralo da je broj mikroorganizama mnogostruko veći nego broj stanica ljudskog organizma, no danas znamo da je to 100 ...
Davanje probiotika pacijentima s Parkinsonovom bolešću i konstipacijom tijekom 3 mjeseca poboljšalo je ne samo njihov crijevni mikrobiom, već i nemotoričke simptome poput spavanja, umora i zatvora, pokazuju rezultati novog randomiziranog ispitivanja, provedenog na King's College London, Institute of Psychiatry, Psychology and Neuroscience. Rezultati ispitivanja predstavljeni su na ...
ADHD, poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, predstavlja čest neurološki poremećaj koji se najčešće dijagnosticira u djetinjstvu te se javlja u oko 5% djece i 3% odraslih osoba. Uz uobičajene simptome uključujući nepažnju i hiperaktivnost, poremećaj može značajno utjecati na kvalitetu života.
Iako svakodnevna tjelesna aktivnost ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje, izlaganje tijela teškim tjelesnim naporima s kojima se svakodnevno nose vrhunski sportaši može dovesti do neželjenih učinaka.
U tijeku je istraživački projekt u kojem će znanstvenici razviti nove računske metode za analizu i integraciju različitih vrsta podataka dostupnih iz postojeće skupine mlađih odraslih osoba, uključujući kontinuirana mjerenja razine glukoze, slike obroka, podatke o metabolomu, uzorke crijevne mikrobiote i još mnogo toga.
U gastrointestinalnom sustavu čovjeka nalazi se „mikrocarstvo“ organizama koje čine bakterije, arheje, gljive, virusi i mikrobni eukarioti, a zajedničko im ime jest mikrobiota. Svakodnevno se objavljuju istraživanja s različitih područja medicine čiji rezultati ukazuju na povezanost disbioze crijevne mikrobiote s bolestima gotovo svih organskih sustava.
Kronični rinosinusitis s nazalnim polipima ima značajan utjecaj na kvalitetu života pacijenata, a temeljni mehanizam bolesti nije dobro poznat i mogućnosti liječenja su ograničene. Studija o mikrobiomu nosa pomogla je istraživačima predvidjeti ponavljajuće polipe u bolesnika s kroničnim rinosinusitisom s više od 90% točnosti.
U organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD), Hrvatskog društva za digestivnu kirurgiju HLZ-a i Hrvatskog udruženja za neurogastromotilitet (HUNM) 18. - 20.3.2022. održati će se u Puli 3. simpozij "Suvremeni značaj crijevne mikrobiote".
