Studija, objavljena u časopisu BMC Gastroenterology, analizirala je podatke iz američkog Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani (NHANES) u razdoblju od 2005. do 2014. godine. Od ukupno 10.626 ispitanika, njih 6444 prijavilo je GI simptome poput povraćanja ili proljeva u posljednjih 30 dana. U usporedbi s osobama bez GI bolesti, ispitanici s GI tegobama imali su znatno veću učestalost problema sa spavanjem (38% naspram 24%) te dijagnosticiranih poremećaja spavanja (15% naspram 8%).

Nakon prilagodbe za demografske, životne i kliničke čimbenike, pokazalo se da osobe s GI bolestima imaju 70% veću vjerojatnost za probleme sa spavanjem. Također je zabilježeno smanjenje trajanja sna i veća učestalost dijagnosticiranih poremećaja spavanja.

Zanimljivo je da je depresija djelomično posredovala u ovoj povezanosti – činila je 21% ukupnog učinka na probleme sa spavanjem, 19% na dijagnosticirane poremećaje spavanja i gotovo 27% na trajanje sna. Ipak, autori ističu da depresija nije jedini mehanizam – u igri su i sistemska upala, visceralna preosjetljivost te metaboličke disfunkcije.

Unatoč ograničenjima studije, poput oslanjanja na samoprocjenu simptoma i nemogućnosti kontrole svih konfuznih čimbenika (npr. apneja, kronična bol), rezultati naglašavaju potrebu za integriranim pristupom u kliničkoj praksi.  Poremećaji osovine crijevo–mozak (engl. gut–brain interaction, GBI), poput iritabilnog kolona, mogu biti povezani s poremećajima spavanja putem zajedničkih neurohormonalnih i imunoloških mehanizama.

Znanstvenici upozoravaju da specijalisti često ne pitaju pacijente o simptomima izvan svoje domene, što može dovesti do neprepoznatih komorbiditeta. Ova studija stoga poziva na sveobuhvatnu procjenu pacijenata u specijalističkim ambulantama te na bolju međusobnu komunikaciju među stručnjacima.

Zaključno, rezultati otvaraju važna pitanja o uzročno-posljedičnim vezama između GI i poremećaja spavanja te ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjima i razvojem ciljanih, multidisciplinarnih intervencija.