Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Medicine, obuhvatilo je gotovo 162.000 ljudi iz 40 zemalja na četiri kontinenta i pokazalo da su društvene nejednakosti, slabe demokratske institucije i zagađenje zraka povezani s ubrzanim starenjem.

Jedan od najvažnijih zaštitnih čimbenika pokazalo se obrazovanje, dok su visoki krvni tlak, srčane bolesti i oštećenje sluha među glavnim medicinskim uzrocima ubrzanog starenja. No, ono što ovu studiju čini posebno zanimljivom jest otkriće da politička nestabilnost i ograničena građanska prava također ostavljaju fizičke tragove na tijelu i mozgu.

Istraživači su koristili strojno učenje kako bi izračunali tzv. biobihevioralni jaz u dobi – razliku između stvarne kronološke dobi osobe i one koju predviđa model na temelju zdravstvenih i životnih čimbenika. Na primjer, ako osoba ima 50 godina, a model procijeni da ima 60, to znači da stari brže od prosjeka.

Najbrže starenje zabilježeno je u Egiptu i Južnoj Africi, dok su europske zemlje pokazale najsporije starenje. Azijske i latinoameričke zemlje bile su negdje u sredini. Ubrzano starenje bilo je snažno povezano s pokazateljima slabljenja demokracije – poput ograničenih biračkih prava, nepravednih izbora i suzbijanja političkih sloboda.

Osim političkih čimbenika, važnu ulogu imaju i ekonomski uvjeti. Niži nacionalni dohodak, društvena i spolna nejednakost te izloženost zagađenju zraka dodatno pogoršavaju biološko starenje.

Zanimljivo je da su neki sudionici studije bili biološki mlađi od svoje stvarne dobi. Istraživači vjeruju da bi analiza zajedničkih karakteristika tih pojedinaca mogla pomoći u razvoju intervencija koje bi usporile starenje kod šire populacije.

Iako studija ima ograničenja – poput razlika u načinu prikupljanja podataka među zemljama i relativno kratkog vremenskog razdoblja praćenja (četiri godine) – autori vjeruju da rezultati nude vrijedan uvid u to kako okoliš i društvo oblikuju naše zdravlje.

“Studija nam daje globalnu perspektivu o tome kako različiti čimbenici oblikuju starenje u različitim dijelovima svijeta,” kažu znanstvenici sa Sveučilišta u São Paulu. “To otvara mogućnost da javne politike budu usmjerene na specifične potrebe svake zemlje.”