x
x

Strategije liječenja arterijske hipertenzije

  07.07.2025.

Strategije liječenja arterijske hipertenzije: suvremeni pristupi i izazovi u kliničkoj praksi, članak objavljen u časopisu Pharmaca.

Strategije liječenja arterijske hipertenzije

Arterijska hipertenzija, često nazivana "tihim ubojicom", i dalje je jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća. Unatoč dostupnosti učinkovitih terapija, kontrola krvnog tlaka (KT) na globalnoj razini ostaje nezadovoljavajuća. Prema recentnim podacima, manje od 25% oboljelih postiže ciljne vrijednosti KT-a, što ukazuje na složenost problema koji uključuje kliničku inertnost, lošu adherenciju pacijenata i nedovoljnu zdravstvenu pismenost.

Patofiziološka osnova i dijagnostički pristup

Većina bolesnika (90-95%) boluje od primarne, odnosno esencijalne hipertenzije, koja nastaje zbog kompleksne interakcije genetskih predispozicija i okolišnih čimbenika poput pretilosti, unosa soli, stresa i tjelesne neaktivnosti. Sekundarna hipertenzija, iako rjeđa, mora se isključiti u atipičnim slučajevima ili kod rezistentne hipertenzije, posebice kod mlađih bolesnika.

Točna dijagnoza hipertenzije zahtijeva standardizirano mjerenje krvnog tlaka (KT-a); 24-satno mjerenje tlaka (Holter) te kućna mjerenja. Laboratorijska obrada uključuje procjenu bubrežne funkcije, metabolizma glukoze i lipida te evaluaciju funkcije organa

Nefarmakološke mjere

Svaki izgubljeni kilogram može sniziti KT za oko 1 mmHg.

Nefarmakološke intervencije trebale bi biti početna i stalna komponenta liječenja hipertenzije u svim fazama i kod svih bolesnika. Njihova učinkovitost je znanstveno dokazana i preporučena u svim međunarodnim smjernicama.

Preporučene mjere i učinci:

  • Smanjenje unosa soli: < 2,3 g natrija/dan (idealno < 1,5 g); smanjenje KT-a za 5 - 6 mmHg.
  • DASH dijeta: (Dietary Approaches to Stop Hypertension) – dijeta bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, siromašna zasićenim mastima; snižava KT za 8 - 14 mmHg.
  • Tjelesna aktivnost: najmanje 30 minuta umjerene aktivnosti većinu dana u tjednu (npr. brzo hodanje); smanjenje KT za 4 - 9 mmHg.
  • Gubitak tjelesne mase: svaki izgubljeni kilogram može sniziti KT za oko 1 mmHg.
  • Smanjenje unosa alkohola: do 2 pića/dan za muškarce i 1 piće/dan za žene (standardno piće sadrži 10 g etanola, npr. 100 ml vina, 250 ml piva, 30 ml žestokog pića).
  • Prestanak pušenja: značajno smanjuje kardiovaskularni rizik (iako ne direktno krvni tlak).
  • Smanjenje izloženosti stresu te primjena relaksacijskih tehnika poput meditacije ili biofeedback-a (korisno u nekih bolesnika)

Kod bolesnika s niskim do umjerenim kardiovaskularnim rizikom, ove mjere mogu biti dovoljne za postizanje ciljnog KT-a. Kod visokorizičnih bolesnika (npr. bolesnika s dijabetesom, kroničnom bubrežnom bolešću, prethodnim infarktom miokarda), farmakološka terapija se započinje ranije – već kod KT-a ≥130/80 mmHg.

Kada započeti farmakološko liječenje?

Indikacije za početak terapije lijekovima:

  • KT ≥140/90 mmHg kod osoba s niskim kardiovaskularnim rizikom nakon pokušaja primjene nefarmakoloških mjera.
  • KT ≥130/80 mmHg kod visokorizičnih bolesnika:
  • - Dijabetes melitus
  • - Kronična bubrežna bolest (GFR <60 ml/min)
  • - Preboljeli infarkt miokarda ili moždani udar
  • - Značajna hipertrofija lijeve klijetke

Ciljne vrijednosti KT-a:

  • < 130/80 mmHg kod većine bolesnika
  • < 140/90 mmHg kod starijih i krhkih bolesnika gdje niže vrijednosti nisu dobro podnošljive
  • < 120 mmHg – preporučeno samo u američkim smjernicama kod odabranih visokorizičnih bolesnika (prema rezultatima studija SPRINT i STEP), no europske smjernice iz 2024. ne podržavaju univerzalnu primjenu ovog pristupa i naglašavaju odabir pogodnih bolesnika.

Farmakoterapija hipertenzije

Lijekovi prve linije u liječenju hipertenzije uključuju:

  • Tijazidske diuretike (npr. klortalidon, indapamid)
  • Inhibitore angiotenzin konvertirajućeg enzima; ACE inhibitore (npr. lizinopril, ramipril)
  • Antagoniste receptora za angiotenzin II; ARB-ove (npr. losartan, valsartan)
  • Blokatore kalcijevih kanala (npr. lacidipin, amlodipin, diltiazem)
  • Beta-blokatore (npr. bisoprolol, nebivolol)

Izbor lijeka se temelji na komorbiditetima, dobi, spolu bolesnika te individualnoj podnošljivosti. Na primjer, kod dijabetičara s bubrežnim oštećenjem preporučuju se ACEI/ARB zbog njihove nefroprotektivne uloge.

Kombinacija dvaju lijekova (npr. ACEI + BKK) često je potrebna već u početku liječenja, posebno kod KT >150/100 mmHg.

Posebne populacije i personalizirani pristup

Trudnice predstavljaju posebnu kategoriju bolesnika, a sigurne opcije uljučuju metildopu, labetalol i nifedipin, dok su ACEI i ARB kontraindicirani. U starijih bolesnika terapiju treba započeti oprezno, s nižim dozama i postupnom titracijom doze. Kod bolesnika s GFR-om < 30 ml/min tijazidski diuretici se izbjegavaju zbog smanjene učinkovitosti, a prednost imaju diuretici Henleove petlje (ako je diuretska terapija indicirana).

Rezistentna hipertenzija i hitna stanja

Rezistentna hipertenzija se definira kao povišeni KT ≥ 130/80 mmHg unatoč primjeni triju antihipertenziva (uključujući diuretik). Pristup uključuje isključenje sekundarne hipertenzije, procjenu adherencije i razmatranje dodatne terapije (npr. spironolakton, renalna denervacija).

Hipertenzivna kriza označava nagli porast KT-a iznad 180/120 mmHg, sa ili bez znakova oštećenja ciljnih organa. Hipertenzivne krize dijele se na urgencije (bez oštećenja organa) i hitnosti (s oštećenjem ciljnih organa). Liječenje uključuje kontrolirano i postupno snižavanje KT-a kako bi se izbjegla ishemija i hipoperfuzija organa.

Novi terapijski pristup

  • Rano i intenzivnije snižavanje KT-a

    • Studije SPRINT, STEP, BPROAD pokazuju korist agresivnog snižavanja sistoličkog KT-a < 120 mmHg u visokorizičnih bolesnika.

    • Prednosti: manja učestalost infarkta, moždanog udara i smrti.

    • Rizici: hipotenzija, sinkopa, bubrežna insuficijencija.

    • Pristup još nije rutinski prihvaćen u Europi.

  • "Polypill" koncept

    • Kombinacija više antihipertenziva u jednoj tableti.

    • Prednosti: bolja adherencija, manja cijena liječenja.

    • Prikladan za bolesnike s puno komorbiditeta i politerapijom te u bolesnika s lošom adherencijom.

  • Personalizirana medicina

    • Ciljano odabiranje lijekova na temelju farmakogenetike, komorbiditeta i fenotipskih karakteristika.

    • Npr. određivanje omjera aldosteron/renin kod rezistentne hipertenzije.

  • Primjena SGLT2 inhibitora

    • Dapagliflozin, empagliflozin – snižavaju KT za 3 - 5 mmHg, neovisno o glikemiji, imaju dodatne kardioprotektivne učinke.

    • Posebno korisni kod dijabetičara i bolesnika sa kardiovaskularnom i bubrežnom bolešću.

  • Antagonisti mineralokortikoidnih receptora (AMR)

    • Spironolakton i eplerenon – učinkoviti kod rezistentne hipertenzije.

    • Oprez, mogu uzrokovati hiperkalemiju i ginekomastiju.

  • Renalna denervacija

    • Minimalno invazivna intervencija kojom se smanjuje simpatička inervacija bubrega.

    • Pokazala je dobar učinak kod bolesnika s rezistentnom hipertenzijom.

Zaključak

Uspješno liječenje hipertenzije zahtijeva integrirani pristup koji uključuje edukaciju bolesnika, redovito praćenje, promjene životnih navika i optimalnu farmakoterapiju.

Poznavanje suvremenih terapijskih pristupa u liječenju arterijske hipertenzije ključno je za svakog liječnika kliničara, s obzirom na njezinu učestalost, kronični tijek i ozbiljne posljedice po zdravlje. Učinkovito liječenje hipertenzije ne podrazumijeva samo propisivanje lijekova, već i temeljitu procjenu kardiovaskularnog rizika, individualizaciju terapije, provođenje nefarmakoloških mjera te praćenje adherencije i odgovora na liječenje.

Literatura

  1. 2024 ESC Guidelines for the management of elevated blood pressure and hypertension. Dostupno na: https://www.escardio.org/Guidelines/Clinical-Practice-Guidelines/Elevated-Blood-Pressure-and-Hypertension

  2. Li X, Zhang J, Xing Z, Liu Q, Zhou S, Xiao Y. Intensive blood pressure control for patients aged over 60: A meta-analysis of the SPRINT, STEP, and ACCORD BP randomized controlled trials. Maturitas. 2023 Jun;172:52-59. doi: 10.1016/j.maturitas.2023.04.009. 

  3. Seidu S, Willis H, Kunutsor SK, Khunti K. Intensive versus standard blood pressure control in older persons with or without diabetes: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials. J R Soc Med. 2023 Apr;116(4):133-143. doi: 10.1177/01410768231156997.

  4. Bi Y, Li M, Liu Y, Li T, Lu J, Duan P i sur; BPROAD Research Group. Intensive Blood-Pressure Control in Patients with Type 2 Diabetes. N Engl J Med. 2025 Mar 27;392(12):1155-1167. doi: 10.1056/NEJMoa2412006.