Erika Y. Lee sa Sveučilišta u Torontu i suradnici istraživali su rizik od razvoja teških kožnih nuspojava povezanih s često propisivanim oralnim antibioticima i karakterizirali ishode bolesnika koji su zbog njih bili hospitalizirani u studiji slučaja-kontrole koristeći podatke za odrasle osobe u dobi od 66 godina ili starije koji su primili barem jedan oralni antibiotik između 2002. i 2022. Radilo se o bolesnicima koji su bili na hitnom prijamu ili su hospitalizirani zbog teških nuspojava unutar 60 dana od propisivanja nekog antibiotika (21 758 starijih odraslih osoba); svaki je slučaj bio uparen s četiri kontrole bez posjeta hitnoj službi ili hospitalizacije zbog nuspojava (87 025 podudarnih kontrola).

Istraživači su otkrili da su sulfonamidi i cefalosporini najjače povezani s teškim kožnim nuspojavama u odnosu na makrolide u primarnoj analizi (prilagođeni omjeri izgleda, 2,9 odnosno 2,6). Osim toga, povezanost je uočena za nitrofurantoin, peniciline i fluorokinolone (prilagođeni omjeri izgleda, 2,2, 1,4, odnosno 1,3). Najveća ukupna stopa posjeta hitnoj službi ili hospitalizacija zbog kožnih nuspojava zabilježena je za cefalosporine i sulfonamide (4,92 odnosno 3,22 na 1000 recepata). Medijan duljine boravka bio je šest dana među 2852 pacijenta hospitaliziranih zbog nuspojava; 9,6 % je premješteno na odjel za intenzivnu njegu, 5,3 % je umrlo u bolnici.

Razvoj teških nuspojava nakon uobičajeno propisanog antibiotika naglašava važnost racionalnog propisivanja i uvijek kad je to moguće treba propisati antibiotik koji ima niži rizik razvoja ovih teških nuspojava.