Koža je jedan od naših najaktivnijih organa. Građena je od većeg broja stanica nego bilo koji drugo organ našeg tijela. Malo se zna da se razvija iz istog zametnog listića kao i naš živčani sustav. Izrazito je bogata stanicama koje modeliraju imunološki odgovor organizma. Njezina uloga je daleko značajnija od one koja joj se primarno pripisuje – a to je zaštita integriteta unutrašnjih organa.
Zdravlje kože i njezina funkcionalnost uvelike ovise o njezinom mikrobiomu – a on je dio mikrobioma čitavog tijela. Naše tijelo je jedan veliki ekosistem koji gradi oko 10 trilijardi stanica, 100 trilijardi bakterija, kvasnica, protozoa i 1000 trilijardi virusa koji žive u i na našem tijelu. U prvim danima nakon rođenja djeteta, aktivnost T limfocita je usmjerena na stvaranje tolerancije prema mikrobiomu kože – da ne dođe do krivog prepoznavanja i napada na zdrave bakterije kože.
Mikrobiom je simbioza komenzalskih, simbiotičkih i patogenih bakterija koje žive u zajednici. Komenzalske bakterije međusobno komuniciraju i proizvode antimikrobne peptide npr. kathelicidin, koji mogu ubiti bakterije, gljive i viruse.
Kao prebiotik, bakterijama, služi ono što izbacimo znojnicama i lojnicama, kao i stanični detritus. Mikrobiom čini zdravi kiseli omotač kože. Dakle, osim mikroorganizama u njegovoj izgradnji sudjeluju i bijele krvne stanice, dominantno limfociti, i to u omjeru 1:1 s bakterijama. Osim mikroorganizama i limfocita, grade ga i odljuštene stanice kože, enzimi, složeni šećeri i masti. Ne podnosi, stoga, pretjerano čišćenje i dezinfekciju – koji nisu prirodni niti svojstveni našem organizmu.
Agresivna sredstva za pranje, učestalo pranje, pretopla voda, agresivni peelinzi, velik broj kozmetičkih sredstava smanjit će broj masnoća i složenih šećera, povisiti pH i potaknuti porast mikroorganizama koji mogu biti patogeni. Najčešća situacije je izmjena odnosa Staphylococcus Epidermidisa (komenzala) u korist Staphylococcus Aureusa i Streptococcusa grupe A (patogenih bakterija) – zbog pretjeranog odmašćivanja i zbog povišenog pH kože, a što može dovesti do ozbiljnih kožnih upala. U želji da se iste saniraju kreće se s još jačom dezinfekcijom i čišćenjem kože i tako stvaraju uvjeti za pogoršanje, umjesto za poboljšanje stanja kože.
Mikrobiom tijela – a i kože – odgovoran je za fine kemijske procese u našem tijelu koji reguliraju naše raspoloženje, osjet boli, kvalitetu sna, pojavu raznih kožnih promjena – od dermatitisa do akne.
“Zdravi” mikrobiom održavamo sami. U dinamičkoj je ravnoteži s našim životnim navikama -spavanjem, prehranom, tjelesnom aktivnošću. Dokazano je da pravilna kontrola metaboličkih procesa dovodi do manjeg stvaranja slobodnih radikala i upala niskog stupnja u probavnom sustavu i koži čime održavamo mikrobiom, a time i naš organizam- zdravim. Jasno je tako, da su za zdrav mikrobiom bitniji faktori okoliša i životne navike nego opće zdravstveno stanje.
Sanja Gregurić
