x
x

Preporuke za sigurniji boravak na suncu

  29.06.2023.

Sunčano i toplo vrijeme poziva na boravak vani i aktivnosti u prirodi, a upravo su ljetni mjeseci poznati po izletima, putovanjima i boravcima na plaži te povećanoj izloženosti kože suncu. Iako u umjerenim količinama ima pozitivno djelovanje po naše zdravlje, intenzivno izlaganje suncu sa sobom nosi rizike o kojima se važno informirati kako bismo na suncu mogli uživati – umjereno i odgovorno!

Preporuke za sigurniji boravak na suncu

UV zrake

Dio sunčeve energije do nas dolazi kroz ultraljubičaste (UV) zrake. Razlikujemo UVA, UVB i UVC zrake.

  • UVB su zrake kraće valne duljine te dosežu površinski sloj naše kože
  • UVA zrake su duže valjne duljine te dosežu dublje slojeve naše kože
  • UVC zrake nas ne dosežu jer ih zaustavlja ozonski omotač

UVA i UVB zrake odgovorne su za tamnjenje, izgaranje i starenje kože, a povezane su i s rizikom od razvoja raka kože.

UV indeks je broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV zračenja.

Sunčane opekline

Opekline od sunca su relativno česta upalna stanja kože uzrokovana UV zrakama, a karakterizira ih crvenilo, osjetljivost, naticanje i guljenje kože. Sunčane opekline često nisu odmah uočljive, a prvi simptomi se javljaju tek nekoliko sati nakon štetnog izlaganja kože suncu zbog čega je važno djelovati preventivno i tako spriječiti nastanak opekline.

Ako primijetimo simptome sunčane opekline, važno je što prije skloniti se u hlad i piti dovoljno tekućine. Većina opeklina prođe unutar 5 dana, a simptomi boli i nelagode mogu se ublažiti hlađenjem ozlijeđenog dijela kože i tretiranjem kože hidratantnim kremama ili losionima. Nije preporučljivo dodatno dirati ozlijeđeno područje niti odstranjivati kožu kada dođe do guljenja.

Kod posebno jakih ili velikih opeklina, izrazite boli, povišene tjelesne temperature i dehidracije treba potražiti pomoć liječnika.

Preporuke za zaštitu od sunca

Najbolji način za čuvanje zdravlja kože je ograničavanje vremena provedenog na suncu. Potrebno je ograničiti količinu vremena provedenu na suncu te izbjegavati boravak vani između 10 i 17 sati. Ako se ne može izbjeći izlazak u to vrijeme, trebalo bi boraviti u hladu ili se barem što češće u njega skloniti.

Ako niste u mogućnosti izbjeći boravak na suncu u tom razdoblju, treba poduzeti mjere zaštite od izgaranja kože suncu – pokriti što veći dio tijela odjećom (ako je moguće odjećom gustog tkanja), nositi šešir širokog oboda ili kapu, nositi sunčane naočale i koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom.

Od oštećenja kože na suncu možemo se štititi sredstvima za zaštitu od sunca, najčešće su to kreme, losioni i sprejevi. Prilikom odabira sredstva za zaštitu od sunca, dobro je odabrati ono koje štiti od UVB i UVA zraka te čiji je faktor zaštite od sunca (SPF) barem 15. Da bi nam pružilo zaštitu koja je na njemu navedena, sredstvo za zaštitu od sunca treba biti naneseno obilno, najčešće obilnije od količine za koju pretpostavljamo da nam je dovoljna. Preporuke navode kako je za lice odrasle osobe dovoljno otprilike pola čajne žličice sredstva za zaštitu, dok je za tijelo prosječne odrasle osobe potrebno barem šest čajnih žličica. Prilikom nanošenja sredstva za zaštitu od sunca važno ga je nanijeti na svu suncu izloženu kožu tijela, čak i područja koja najčešće zaboravimo kao što su uši, usne, stražnja strana vrata i gornja strana stopala. Sredstvo za zaštitu od sunca treba redovito reaplicirati (otprilike svaka dva sata), pogotovo ako smo nakon nanošenja bili u vodi ili smo se oznojili.

Unatoč tome što je učinkovito u sprečavanju izgaranja kože, niti jedno sredstvo za zaštitu od sunca ne nudi potpunu zaštitu od UV zraka. Važno je znati da korištenje sredstava za zaštitu od sunca ne bi trebalo biti razlog da kožu izlažemo suncu više no što bismo to radili kada ne bismo koristili sredstvo za zaštitu od sunca. Kod nenamjernog izlaganja kože suncu, npr. obavljanja aktivnosti vani u vrijeme kada je sunčano, sredstvo za zaštitu od sunca iznimno je korisno, međutim ono ne pruža jednaku zaštitu ako ga koristimo kod dugotrajnog i namjernog izlaganja suncu, npr. kod sunčanja na plaži. U tom slučaju korištenje sredstva za zaštitu od sunca može kod nas stvoriti lažan osjećaj sigurnosti zbog čega svojim djelovanjem poništavamo njegovu učinkovitost.

Posebnu pažnju treba obratiti zaštiti novorođenčadi i male djece pri čemu je najbolje izbjegavati izlaganje djece mlađe od 6 mjeseci direktnom suncu te pojačati oprez i strože se pridržavati navedenih mjera zaštite od sunca kod starije djece. Kod djece je dobro dodatno pripaziti na zaštitu od sunca kod nenamjernog izlaganja suncu kao što je npr. duža vožnja automobilom.

Naposljetku, neki lijekovi djeluju na povećanje osjetljivosti kože na sunce zbog čega koža može lakše reagirati te je u većem riziku od sunčanih opeklina. Potrebno je pažljivo pročitajti uputstva za lijekove te se o ispravnoj zaštiti od sunca konzultirajte sa svojim liječnikom.