x
x

Zagrepčani žive sve dulje

  16.04.2023.

Zagrepčani žive sve dulje, a glavni uzroci smrti su kardiovaskularne i maligne bolesti, predstavljeno je na tribini koju je organizirao Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", a objavljeno je u tradicionalnom "Zdravstveno-statističkom ljetopisu Grada Zagreba".

Zagrepčani žive sve dulje

Na tribini je predstavljen i tradicionalni „Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba“, u kojem su objedinjeni ključni zdravstveni pokazatelji koji ukazuju na aktualnu zdravstvenu situaciju građana te se smatra svojevrsnim zdravstvenim kartonom grada Zagreba.

Prema podacima u Ljetopisu, u zadnjih 20-ak godina očekivano trajanje života za stanovnike Grada Zagreba produljilo se za čak dvije godine te sada za muškarce iznosi 74,7 godina, a za žene 80,2 godine. No, ranije spomenute kardiovaskularne, kao i zloćudne bolesti i dalje predstavljaju vrlo ozbiljan problem. Svaki treći stanovnik grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, najviše od ishemijske bolesti srca te hipertenzivne bolesti, dok svaki peti stanovnik umire od raka.
Liječnike primarne zdravstvene zaštite Zagrepčani posjećuju najčešće zbog problema i bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva su na drugom mjestu, a na trećem su bolesti srca i krvnih žila. Najveći broj Zagrepčana bio je hospitaliziran zbog malignih neoplazmi, dok su na drugome mjestu bolesti cirkulacijskog sustava, a prema broju dana bolničkog liječenja na prvom su mjestu mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja. 

Struktura uzroka smrti i pobolijevanja stanovnika grada Zagreba ukazuje da dominiraju kronične nezarazne bolesti. Za većinu kroničnih bolesti vežu se zajednički faktori rizika: pušenje, prekomjerna uporaba alkoholnih pića, pretilost, nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost i povišen krvni tlak. 

Zaključeno je da promjenom životnog stila stanovnici Zagreba značajno mogu smanjiti rizike od smrtnosti, a na temelju prikazanih javnozdravstvenih pokazatelja, kao javnozdravstveni prioriteti prošle godine u Zagrebu, izdvojene su kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila te bolest COVID-19. Maligne bolesti, mentalne te endokrine bolesti, također predstavljaju zdravstvena područja prema kojima javnozdravstvena intervencija u budućnosti mora biti usmjerena, a u kojoj će predvodnik i dalje biti Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Na tribini je  predstavljen  i novi broj e-časopisa “Zdravlje za sve”, koji Zavod redovito kreira i objavljuje, a koji se, povodom ovog Svjetskog dana zdravlja, kroz 21 članak, posvetio upravo sveobuhvatnom pristupu zdravlju građana, zdravstvenih djelatnika, ulozi medicinskih sestara u sustavu zdravstva i novim pristupima u promicanju zdravlja građana.