Pri pravilnoj procjeni utjecaja iz okoliša na zdravlje pojedinca, nužno je izloženost biološkim, kemijskim i fizikalnim prijetnjama promatrati sveobuhvatno. Negativnim utjecajima možemo biti izloženi i u radnom i u životnom okolišu. Otpornost na prijetnje dijelom nasljeđujemo, što podrazumijeva fizikalne procese prilagodbe u našem organizmu definirane samo naslijeđenim genima ili tzv. genomom. Danas različite vrste utjecaja iz okoliša kojima možemo biti izloženi nazivamo ekspozom, a dio prilagodbe ili nemogućnosti prilagodbe organizma na prijetnje iz okoliša odvija se okolišem uvjetovanim procesima tzv. epigenetskim procesima. Otpornost organizma na ekspozom ovisi o vrsti i trajanju izloženosti te količini čimbenika, ali i o prethodnoj provedbi osnovnih preventivnih aktivnosti – primjeni zdravih životnih navika (tjelesne aktivnosti, nepušenja, pravilne prehrane), provedbi preventivnih pregleda i cijepljenja.

Spektar zdravstvenih učinaka u slučaju izloženosti štetnim čimbenicima iz radnog okoliša vrlo je širok. Dijagnostika i terapija su izazov, a razina smanjene kvalitete života i radne učinkovitosti te zdravstveno-ekonomske posljedice značajne. S druge strane, prevencija izloženosti iz radnog okoliša jednostavna je i obuhvaća: edukaciju, provedbu mjerenja štetnosti na mjestima rada i provedbu preventivnih pregleda.

Nije svaka prijetnja i rizik. Razliku čini doza, tj. razina izloženosti radnom okolišu s mogućim utjecajem na zdravlje. Uloga Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ je promocija partnerskog i savjetodavnog pristupa poslodavcima. Zavod pomaže prepoznati i odrediti razine mogućih štetnosti tijekom radnih procesa u različitim vrstama uzoraka - u vodi, zraku na površinama mjesta rada ili u proizvodnim sirovinama, sve kako bi se poslodavcima pomoglo u podizanju razine konkurentnosti i vrijednosti njihovih proizvoda i usluga.

Stara krilatica „Bolje spriječiti, nego liječiti!“ nikada nije bila korisnija poruka, nego u ovo vrijeme novih izloženosti na mjestima rada u skladu s razvojem tehnologija. Navedene osnovne mjere prevencije pomažu u prepoznavanju izloženosti, dok sveobuhvatna procjena rizika i provedba mjerenja u radnom okolišu podižu razinu otpornosti i štite zdravlje radnika te predstavljaju, dugoročno gledano, vrijedno ulaganje za poslodavca.