x
x

Kako se suočiti sa stresom i tjeskobom izazvanom ratnim zbivanjima?

  02.03.2022.

Posljednje dvije godine bile su teške, prolazili smo krizne situacije pandemije infekcije COVID-19 i potresa.

Kako se suočiti sa stresom i tjeskobom izazvanom ratnim zbivanjima?
Zapitat ćemo se: Je li normalno tako se osjećati, odnosno intenzivno proživljavati osjećaje koji prate vijesti o ratnim zbivanjima?

Posljedično je nastala neizvjesna gospodarstvena situacija, izloženi smo financijskim opterećenjima, a proteklih dana i stresu radi ratnih zbivanja u Europi.

U nastaloj kriznoj situaciji pred našim očima događaju se promjene koje nismo mogli predvidjeti niti se za njih pripremiti i spremno ih dočekati.

Javljaju se osjećaji stresa ili preopterećenosti, anksioznost, zabrinutost ili strah, tuga, plačljivost i/ili gubitak interesa za uobičajene ugodne aktivnosti, fizički simptomi (kao što su ubrzani otkucaji srca, želučane smetnje, slaba energija i dr.), frustracija, razdražljivost, ljutnja, osjećaj bespomoćnosti, poteškoće sa spavanjem i apetitom, gubitak koncentracije, izolacija ili povlačenje od drugih i/ili strah od odlaska na javna mjesta.

S obzirom na kolektivno iskustvo rata naši ljudi mogu iskusiti intenzivne osjećaje i sjećanja na vlastita ratna iskustva i stradanja u okviru retraumatizacije.

Zapitat ćemo se: Je li normalno tako se osjećati, odnosno intenzivno proživljavati osjećaje koji prate vijesti o ratnim zbivanjima?

Potpuno je normalno osjećati se loše, biti pod stresom u ovoj nenormalnoj situaciji.

Kada to prihvatimo, možemo početi tragati za metodama i tehnikama koje nam mogu pomoći da prevladamo tjeskobu ovog iskustva i sačuvamo vlastito mentalno zdravlje.

Kao i u drugim kriznim situacijama korisno je:

  • Sačuvati svakodnevnu rutinu na poslu i u obitelji.
  • Povezati se s drugim ljudima, kontaktirati članove obitelji, prijatelje, susjede. Razgovarajte i podijelite osjećaje. Nastojte pomagati, volontirati. Sjetite se da su i drugi ljudi u vašem okruženju u istoj stresnoj situaciji kao i vi.
  • Ograničite vrijeme izlaganja lošim vijestima, kao i vrijeme provedeno na društvenim mrežama te pri tome pratite provjerene izvore informacija. Posebice pratite i ograničite izlaganje djece teškim vijestima, videozapisima i sl.
  • Budite fizički aktivni - šetajte, boravite u prirodi, vježbajte.
  • Dovoljno spavajte i redovito uzimajte uravnotežene obroke.
  • Svakako prakticirajte tehnike opuštanja (vježbe disanja, mišićne progresivne relaksacije, meditaciju, slušanje umirujuće glazbe…)
  • Izbjegavajte alkohol, droge, kockanje, kao i ostala rizična ponašanja (npr. prebrzu vožnju) koja predstavljaju neadekvatne načine suočavanja sa stresom i štete mentalnom zdravlju.
  • Postavite si kratkoročne ciljeve. Izbjegavajte velike životne promjene i odluke, posebice ukoliko se ne osjećate dobro i emotivno stabilno.
  • Ako je potrebno, potražite stručnu psihološku pomoć.

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Andol PROZipantola PROTECTBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: