x
x

Stres uzrokovan COVID-19 infekcijom

  Andreja Korpar, dr.med. specijalist psihijatar

  20.12.2021.

Pandemija novog i još uvijek nedovoljno istraženog SARS-CoV-2 virusa koji uzrokuje COVID-19 donosi sa sobom mnogo nepoznanica. Strah od nepoznatog predstavlja stresor koji dovodi do tjeskobe i zabrinutosti. Psihički problemi koje donosi pandemija su, prije svega, simptomi anksioznosti, depresivnosti i poremećaji spavanja, a oni mogu biti izravno vezani uz COVID-19 infekciju, međutim, mogu biti i neizravna posljedica bolesti uslijed socijalne izoliranosti kao mjere sprečavanja zaraze, atmosfere straha u društvu ili kao posljedica ekonomske krize.

Stres uzrokovan COVID-19 infekcijom

Uvod – stres općenito

Stresom se smatra fiziološki i psihološki odgovor na prijeteći ili ugrožavajući događaj, s ciljem modulacije ponašanja radi izbjegavanja neželjenih posljedica.

Suočavanje s novim i nepoznatim situacijama kod ljudi može prouzročiti različite oblike reakcija na stres. Stresom se smatra fiziološki i psihološki odgovor na prijeteći ili ugrožavajući događaj, s ciljem modulacije ponašanja radi izbjegavanja neželjenih posljedica. Uzrok takve reakcije nazivamo stresorom.

Stres može biti posljedica različitih neugodnih čimbenika, od kojih neki predstavljaju individualne okolnosti, kao što su gubitak bliske osobe, suočavanje s teškom tjelesnom bolesti i mogućim smrtnim ishodom itd., a ponekad su izvori stresa čimbenici koji predstavljaju ugrozu za čitavu populaciju, poput rata, prirodnih katastrofa ili pandemije.

Adaptacija na stres može biti korisna ili štetna, što ovisi o više čimbenika: vrsti i intenzitetu stresora, a vrlo je važno i trajanje izloženosti stresoru. Odgovor organizma na stresor ima korisnu, adaptivnu ulogu i pomaže nam kod preživljavanja stresnih situacija. Stresori izazivaju motorički odgovor, koji nas priprema na reakciju borbe ili bijega te endokrinološki odgovor kroz povećanje aktivnosti osi hipotalamus – hipofiza – kora nadbubrežne žlijezde (HHA os), što dovodi do povećanja koncentracije tzv. „hormona stresa“ - adrenalina, noradrenalina i kortizola.

S druge strane, dugotrajna izloženost stresoru može utjecati na razvoj ili egzacerbacije kroničnih tjelesnih bolesti (npr. koronarna bolest, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, astma…), može uzrokovati poremećaj imunološkog sustava („pad imuniteta“) i time smanjiti otpornost organizma na infektivne bolesti te može imati štetne posljedice na psihičko zdravlje osobe, što se manifestira kroz razvoj simptoma anksioznosti, depresije, a rjeđe i simptoma drugih, težih psihičkih poremećaja.

Reakcija na stres ovisi o karakteristikama uzroka, tj. stresora, ali i o karakteristikama osoba izloženih stresnim okolnostima, pri čemu svakako treba naglasiti individualna obilježja ličnosti izloženih osoba. Tako je utvrđeno da su neke osobe otpornije na stresore i stoga neće razviti psihičke simptome, dok će neke osobe razviti kratkotrajne psihičke simptome, kod nekih će se psihički simptomi spontano povući, a kod manjeg dijela ljudi, stresori će uzrokovati psihičke simptome koji mogu potrajati duže vrijeme, pa i godinama, te dovesti do kronične disfunkcionalnosti. Rizični faktor za potonji ishod povećavaju ranija negativna životna iskustva i traumatizacije.

Poremećaji uzrokovani stresom

Poremećaje uzrokovane stresom Međunarodna klasifikacija bolesti (MKB-10) dijeli na Akutnu reakciju na stres (F43.0), Posttraumatski stresni poremećaj ili skraćeno PTSP (F43.1) i Poremećaj prilagodbe (F43.2).

Akutna reakcija na stres

Akutna reakcija na stres razvit će se i razriješiti vrlo brzo nakon izloženosti stresoru, unutar svega nekoliko sati ili dana nakon proživljene traume.

Akutna reakcija na stres razvit će se i razriješiti vrlo brzo nakon izloženosti stresoru, unutar svega nekoliko sati ili dana nakon proživljene traume. Karakteriziraju je početno stanje „zgranutosti”, suženje svijesti i pažnje, dezorijentiranost, nakon kojih mogu uslijediti depresija, anksioznost, ljutnja, očaj, promjene u psihomotorici (daljnje povlačenje iz stvarnosti koje može progredirati do stupora ili pretjerana aktivnost i agitacija). U smanjenju i postupnom razrješenju psihičkih tegoba ključan je prestanak utjecaja stresora i/ili njegovih posljedica.

Posttraumatski stresni poremećaj

PTSP je psihički poremećaj koji se razvija kao odgođeni i/ili produljeni odgovor nakon izloženosti iznimno jakom i životno ugrožavajućem stresoru.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)je psihički poremećaj koji se razvija kao odgođeni i/ili produljeni odgovor nakon izloženosti iznimno jakom i životno ugrožavajućem stresoru ili izravnom svjedočenju takve ugroze kod neke druge osobe. Nakon izloženosti smrti ili prijetnji smrću javljaju se simptomi ponovnog proživljavanja stresnog događaja (intruzivne misli, flashback–ovi, noćne more), simptomi pojačane pobuđenosti i razdražljivosti, izbjegavanje podsjetnika na proživljenu traumu, a klasifikacija DSM-5 dodaje ovom i negativne kognitivne promjene i promjene raspoloženja.

Poremećaji prilagodbe

Poremećaji prilagodbe su psihički poremećaji vezani uz stresne životne okolnosti koje svojim trajanjem prelaze vremenski okvir od mjesec dana. Stresori su u ovom slučaju značajne životne promjene, uključujući i otežanu prilagodbu na tešku psihičku i/ili tjelesnu bolest. Poremećaj karakteriziraju psihički simptomi anksioznosti, napetosti, sniženog raspoloženja, a često se javljaju i tjelesni simptomi u vidu palpitacija, glavobolja i drugih bolnih sindroma.

Pandemija kao izvor stresa

Strah od nepoznatog predstavlja stresor, koji dovodi do tjeskobe i zabrinutosti.

Pandemija novog i još uvijek nedovoljno istraženog SARS-CoV-2 virusa koji uzrokuje COVID-19 donosi sa sobom mnogo nepoznanica, kako kod opće populacije tako i kod zdravstvenih djelatnika. Strah od nepoznatog predstavlja stresor, koji dovodi do tjeskobe i zabrinutosti. Psihički problemi koje donosi pandemija su, prije svega, simptomi anksioznosti, depresivnosti i poremećaji spavanja, a oni mogu biti izravno vezani uz COVID-19 infekciju, a mogu biti i neizravna posljedica bolesti uslijed socijalne izoliranosti kao mjere sprečavanja zaraze, atmosfere straha u društvu ili kao posljedica ekonomske krize. Osim što uzrokuje psihičke simptome, pandemijski uvjeti života mogu pogoršati već postojeće anksiozne i depresivne simptome kod osoba koje su prije toga bolovale od tih psihijatrijskih poremećaja.

Uzrok narušenom psihičkom zdravlju pojedinaca može biti i smanjena dostupnost zdravstvene zaštite, kojoj svjedočimo svakodnevno zbog preusmjeravanja ljudskih i financijskih resursa u cilju sprečavanja i liječenja infekcije COVID-19, pri čemu su zdravstveni sustav i njegovi djelatnici manje usmjereni na druge aspekte medicinskog djelovanja te liječenje drugih, neinfektivnih bolesti.

Posljedice pandemije na mentalno zdravlje

U dosad provedenim istraživanjima uočena je veća pojavnost psihičkih simptoma i neurokognitivnih smetnji nakon preboljenja COVID-19 infekcije.

U dosad provedenim istraživanjima uočena je veća pojavnost psihičkih simptoma (depresija, anksioznost, simptomi PTSP-a, nesanica) i neurokognitivnih smetnji (poremećaji pažnje, pamćenja i izvršnih funkcija) nakon preboljenja COVID-19 infekcije. Još uvijek nemamo točne odgovore koliko su ove posljedice rezultat direktnog učinka virusa na mozak (neurotropizam virusa, citokinska oluja u mozgu oboljelih osoba...), a koliko su te posljedice rezultat cjelokupnog konteksta vezanog uz pandemiju (socijalna izolacija oboljelih, liječenje u jedinicama intenzivne njege…), no prepoznata je potreba identifikacije visokorizičnih skupina za razvoj psihičkih posljedica infekcije te preventivne akcije.

Čimbenici rizika za razvoj psihičkih simptoma uslijed COVID-19 infekcije

I kod opće populacije u uvjetima socijalne izolacije, odnosno karantene, javljaju se depresivni i anksiozni simptomi, a u najtežim slučajevima i suicidalne ideje.

Istraživanja su pokazala da se i kod opće populacije u uvjetima socijalne izolacije, odnosno karantene, u većoj mjeri javljaju depresivni i anksiozni simptomi, praćeni lošijom kvalitetom spavanja, a u najtežim slučajevima i suicidalnim idejama.

Prema nekim dosadašnjim istraživanjima, vulnerabilne skupine ljudi, kod kojih je veća mogućnost razvoja psihičkih simptoma uslijed COVID-19 infekcije su mlađe osobe, osobe ženskog spola, lošijeg socioekonomskog statusa i, na bilo koji način, marginalizirane osobe, pri čemu svakako treba spomenuti osobe oboljele od psihičkih bolesti. Ne treba zaboraviti da je skupina psihijatrijskih bolesnika i u svakodnevnim, „nepandemijskim“ uvjetima stigmatizirana, lošijeg zdravstvenog stanja i kraćeg životnog vijeka od opće populacije.

Pokazalo se da osobe oboljele od psihotičnih poremećaja (shizofrenije, shizoafektivnog i sumanutog poremećaja) imaju lošije ishode COVID-19 infekcije, s težom kliničkom slikom i većom stopom mortaliteta. Kod osoba oboljelih od anksioznih i depresivnog poremećaja, pokazalo se da COVID-19 infekcija može rezultirati pogoršanjem psihičkih simptoma ili recidivom osnovnog poremećaja.

Vulnerabilne skupine, visokorizične za razvoj teže kliničke slike i posljedica COVID-19 infekcije, svakako spadaju u prioritetnu skupinu za provođenje preventivnih mjera, koje uključuju i cijepljenje. Ne smije se zanemariti ni važnost održavanja kontinuiteta u pružanju psihijatrijske pomoći osobama oboljelim od psihičkih poremećaja, što se jednim dijelom može postići indirektnim oblicima komunikacije (npr. telefonske linije za psihološku pomoć i krizne intervencije, online savjetovanje i psihoterapija), no jednim dobrim dijelom i dalje postoji velika potreba za pružanjem takve vrste pomoći uživo u psihijatrijskim ambulantama i odjelima.

Zdravstveno osoblje tijekom COVID-19 pandemije

Sve veći broj istraživanja govori u prilog tome da se kod zdravstvenog osoblja javljaju psihičke posljedice u vidu simptoma PTSP-a, depresije, suicidalnosti, anksioznosti i poremećaja spavanja.

Tijekom pandemije SARS-CoV-2 virusa zdravstveni djelatnici su više izloženi traumatskim događajima, svjedoče teškim kliničkim slikama i letalnim ishodima bolesti kod pacijenata i kolega, pri čemu su i sami izloženi potencijalnoj zarazi i prenošenju iste na druge osobe u svojoj okolini.

Sve je veći broj studija koje istražuju učinke vezane uz pandemiju kod zdravstvenog osoblja. Studija u Seattleu istraživala je učinak pandemijskih mjera socijalnog distanciranja te povećanog obujma posla i radne satnice, na psihičko stanje zdravstvenog osoblja, ali su u istraživanje ubrzo uključene i ostale službe u direktnom kontaktu s korisnicima, kao što su policajci, vatrogasci, zaštitari te nezdravstveno osoblje u zdravstvenim ustanovama. U istraživanjima su utvrđene povećane stope razmišljanja o suicidu ili promjeni radnog mjesta. Više od tri četvrtine zdravstvenih djelatnika uključenih u studiju pokazivali su simptome depresije (76%) i anksioznosti (78%). Više od 25% ispitanika izvijestilo je da su zbog infekcije SARS-CoV-2 virusom izgubili člana obitelji ili bliskog kolegu.

Postoje kontroverze oko dijagnoze PTSP-a (engl. PTSD Posttraumatic Stress Disorder) uzrokovanog pandemijom. Trenutni DSM-5 kriteriji Američkog psihijatrijskog udruženja (engl. American Psychiatric Association, APA) isključuju bolesti, kao što je i virusna infekcija, kao dovoljan stresogeni faktor za dijagnozu PTSP-a. Unatoč takvim sumnjama, sve veći broj istraživanja govori u prilog tome da se kod zdravstvenog osoblja ipak javljaju psihičke posljedice u vidu simptoma PTSP-a, depresije, suicidalnosti, anksioznosti i poremećaja spavanja. No, i ovdje je važno imati na umu individualni odgovor pojedinca na stres. Stoga neki zdravstveni djelatnici neće razviti simptome psihičkih poremećaja, ali se prema istraživanjima, znatan broj njih suočava s posttraumatskim stresnim simptomima (engl. Posttraumatic Stress Symptoms, PTSS), što se odnosi na simptome poput intruzivnih misli, ponovnog proživljavanja traume, poremećaja spavanja, izbjegavanja podsjetnika na traumu kroz korištenje bolovanja ili davanje otkaza, promjene raspoloženja, psihičke podražljivosti, emocionalne otupljenosti, poremećaja pažnje i pamćenja.

Zaključak

Posljedice COVID-19 infekcije na mentalno zdravlje su vrlo široke, a uključuju izravan i neizravan učinak virusa na različite skupine ljudi.

Spoznaje koje dosad posjedujemo o COVID-19 infekciji i njezinim posljedicama na mentalno zdravlje još su uvijek jednim dijelom nepoznanica, no u posljednje vrijeme raste broj istraživanja na tu temu. Ono što bismo mogli zaključiti na temelju dosadašnjih istraživanja, ali i svakodnevnih pojedinačnih iskustava, jest da su posljedice na mentalno zdravlje vrlo široke, a uključuju izravan i neizravan učinak virusa na različite skupine ljudi, od kojih su neke rizičnije za razvoj psihičkih posljedica infekcije. Raspon osoba koje mogu biti pogođene psihičkim posljedicama je vrlo širok – od osoba koje boluju ili su preboljele infekciju ovim virusom, osoba koje su direktno izložene mogućoj zarazi, do onih koji nisu bili direktno izloženi zarazi, ali se suočavaju s društvenim promjenama koje donosi pandemija (smanjeni socijalni kontakti, ekonomska kriza itd.).

Stoga COVID-19 infekciju i promjene koje ona donosi možemo promatrati s više aspekata – medicinskog, odnosno psihijatrijskog i sociološkog. Smatra se da će se neke od posljedica na psihičko zdravlje tek razviti tijekom idućih godina tako da bolji zaključci o povezanosti ove pandemije i učinaka stresa na fizičko i psihičko zdravlje populacije tek slijede u vremenima koja dolaze.

Literatura

  1. Stephen M. Stahl: Stahl s Essential Psychopharmacology-Neuroscientific Basis and Practical Applications 4 th ed, Cambridege, Cambridge University Press (2013)
  2. Karlović, D. (gl. Urednik) i sur.: Stahovi temelji psihofarmakologije- neuroznanstvene osnove i praktična primjena -prijevod 4. izdanja, Jastrebarsko: Naklada Slap (2017.)
  3. MKB -10 Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 10. revizija, Zagreb, Medicinska naklada (1999.)
  4. Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, 5. izdanje, DSM-5,Jastrebarsko: Naklada Slap (2014.)
  5. Marčinko, D. i sur.: Stres u kliničkoj medicini – biologijski, psihodinamski i socijalni faktori, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet, 2021. urn:nbn:hr:105:915440 Published version https://repozitorij.mef.unizg.hr/islandora/object/mef:3453
  6. Bottemanne H, Delaigue F, Lemogne C.SARS-CoV-2 Psychiatric Sequelae: An Urgent Need of Prevention. Front Psychiatry. 2021 Sep 9;12:738696. doi: 10.3389/fpsyt.2021.738696. eCollection 2021. P
  7. What to Do About Pandemic PTSD https://www.medscape.com/viewarticle/962756?spon=12&uac=413794DG&impID=3801638&sso=true&faf=1&src=WNL_mdpls_211116_mscpedit_psych
  8. Vučić Peitl M. Razvoj bolesti povezanih sa stresom. Dostupno na:http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/16436/Razvoj-bolesti-povezanih-sa-stresom.html
  9. Brečić P, Vidović D. Utjecaj pandemije COVID-19 na pacijente s anksioznim i depresivnim poremećajima http://www.plivamed.net/medicus/clanak/16039/Utjecaj-pandemije-COVID-19-na-pacijente-s-anksioznim-i-depresivnim-poremecajima.html
  10. Rončević-Gržeta I. Strah od pandemije bolesti COVID-19 i mentalno zdravlje https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33750/Strah-od-pandemije-bolesti-COVID-19-i-mentalno-zdravlje.html
  11. Pedraz-Petrozzi B, Krüger-Malpartida H, Arevalo-Flores M, Salmavides-Cuba F, Anculle-Arauco V, Dancuart-Mendoza M. Emotional Impact on Health Personnel, Medical Students, and General Population Samples During the COVID-19 Pandemic in Lima, Peru.  Rev Colomb Psiquiatr (Engl Ed). 2021 Jul-Sep;50(3):189-198. doi: 10.1016/j.rcpeng.2021.04.002.
  12. Braule Pinto ALC, Serpa ALO, de Paula JJ, Costa DS, Robis K, Diaz AP, Joaquim RM, da Silva AG, de Miranda DM, Malloy-Diniz LF. Increased risk of health professionals to feel traumatized during the COVID-19 pandemic.  Sci Rep. 2021 Sep 14;11(1):18286. doi: 10.1038/s41598-021-97783-6. PMID: 34521958 Free PMC article.
  13. Is There a Link Between Psychiatric Disorders an Increased COVID-19 Mortality? https://www.medscape.org/viewarticle/946526

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECTOlfen gelMaxflu
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxirino
VIDEO GALERIJA
20:57
Video sadržaj trenutno nije dostupan.
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: