Promjena prehrambenih obrazaca može pomoći u ublažavanju depresije i tjeskobe, osobito kod osoba s komorbiditetom, pokazali su rezultati studije objavljene u časopisu European Journal of Nutrition.
Posljednje dvije godine bile su teške, prolazili smo krizne situacije pandemije infekcije COVID-19 i potresa.
Depresija, anksioznost, tjeskoba, melankolija, su pojmovi koji opisuju raspoloženje pojedinca još od antike. To su psihički poremećaji koji imaju veliku ulogu u životu pojedinca, njegovom funkcioniranju, kao i u socijalnom i profesionalnom ostvarenju. Freud je smatrao depresiju ljutnjom usmjerenom na sebe. Suvremeni psihoanalitičari gledaju na depresiju kao poremećaj samopoštovanja u ...
Velika većina djece s dijagnosticiranim anksioznim poremećajima će ih prerasti, pogotovo ako odrastaju u podržavajućem okruženju ili dobiju odgovarajući tretman. Neke od češćih fobija, koje se mogu protegnuti i u odraslu dob su strah od pauka, miševa, igala, krvi, povraćanja, mraka, grmljavine, kostimiranih ljudi, zatvorenih prostora...
Anksioznost je, posebice u današnje vrijeme, jedan od najčešćih psihičkih poremećaja. Posljedica je to sve izraženijih zahtjeva okoline, preplavljenosti informacijama, potrebama i mogućnostima koje često prelaze okvire osobnih mentalnih kapaciteta dovodeći do porasta frustracija, intrapsihičkih konflikata i nezadovoljstva. Anksioznost je moguće uspješno liječiti i izliječiti, a ...
Udruga Životna linija obilježila je u ponedjeljak tzv. najdepresivniji dan u godini akcijom "Blue Monday" i time upozorila da u Hrvatskoj oko 200000 osoba boluje od depresije te je izloženo povišenom riziku od samoubojstva.
Pozivamo Vas na predstavljanje knjige „Napadaj panike ili neka teška bolest?“, autorice Andreje Kostelić - Martić koje će se održati u četvrtak 14. rujna. 2017. godine u 18 00 sati u Hrvatskom liječničkom domu, Šubićeva 9 u Zagrebu.
Iritabilnst, strah, tjeskoba zajedno s obiteljskim i socijalnim rizičnim čimbenicima mogu biti predskazatelji depresije u mladosti, naročito uz pozitivnu obiteljsku anamnezu na depresiju, objavljeno je u časopisu JAMA Psychiatry.
Disfunkcionalan hipokampus u ljudi se otprije povezuje s nastankom depresivnih i anksioznih poremećaja. Švedski stručnjaci koji stoje iza ovog rada trenutno izrađuju plan studije genetskih varijacija enzima i njihovog utjecaja na ljudski mozak.
Prema meta-analizi u časopisu Lancet Oncology, osobe koje prežive dugotrajnu borbu s rakom suočavaju se s povećanim rizikom od anksioznosti godinama nakon postavljanja dijagnoze, a njihovi supružnici mogu biti u još većoj mjeri izloženi istom problemu.
