14.10.2021.
Danas je definicija stresa nejasna, iako bi ispravno bilo uzrok nazivati stresorom, a njegovu fiziološku posljedicu stresom, ili distresom, ili odgovorom na stres.
Adaptacija na stres može biti korisna ili štetna. Raspon odgovora se kreće između rezilijencije ili otpornosti, pa do vrlo štetnih učinaka, a odgovori ovise o jačini i vrsti stresora, te psihološkim i fiziološkim osobinama osobe izložene stresoru. Stresor do određene razine poboljšava sposobnost odgovora na izazove života, te dovodi do jačanja prilagodbenih kapaciteta (izreka: „što me ne ubije, to me ojača“), ali, nakon određene jačine, gubi svoj pozitivan učinak i postaje razoran, te izaziva štetu. U svakom slučaju, mozak je organ koji određuje što je opasno i štetno, ali i organ u kojem započinje kaskada odgovora na stresni događaj, jer regulira emocije i ponašanje ključne ne samo za preživljavanje, nego i za normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Nagli porast kortizola uslijed stresa može dovesti do pojačanog upamćivanja snažno emocionalno „obojenih“ događaja, dok produžena izloženost stresu dovodi do oslabljenog pamćenja.
Više: e-izdanje: Marčinko, D. (Ur.). (2021). Stres u kliničkoj medicini – biologijski, psihodinamski i socijalni faktori. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:915440. Datum pristupa: 13. 10. 2021.
