Klinički farmaceut je još uvijek nedovoljno prepoznat i iskoristiv zdravstveni djelatnik, stručnjak za lijekove, u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Nakon objavljenih pozitivnih rezultata iz Opće bolnice Bjelovar to će se sigurno promijeniti.

S ciljem racionalizacije troškova za lijekove u Općoj bolnici Bjelovar primijenjen je novi pristup uključenja kliničkog farmaceuta u izradu politike lijekova bolnice kroz Povjerenstvo za lijekove i javnu nabavu lijekova. Cilj racionalizacije troškova za lijekove kroz definiranje politike lijekova bolnice je osigurati neometanu opskrbu lijekovima i osloboditi sredstva za daljnje unaprjeđenje zdravstvene skrbi za bolesnika. Naime unutar cijele EU, pa tako i Hrvatske svjedočimo učestalim defekturama lijekova. Stoga kroz javnu nabavu pokušava se kroz ugovore osigurati neometanu isporuku lijekova, unatoč defekturama. Također, prisutan je konstantan prodor novih lijekova na tržištu i povećanje potrošnje lijekova. Iz toga razloga je neophodno racionalizirati troškove za lijekove kako bi se moglo održati korak s napretkom u farmaceutskoj i medicinskoj struci, te osigurati bolesnicima najbolju moguću zdravstvenu skrb. Izrada politike lijekova bolnice je kompleksan proces i zahtjeva da njeni dionici imaju dokazano znanje na području medicine temeljene na dokazima i vrijednosti, te na području translacijske medicine i farmakoekonomike. Bitno je za napomenuti da do sada nisu postojale farmakoekonomske analize koje su evaluirale ekonomsku vrijednost kliničkog farmaceuta u općim bolnicama. Međutim, uz viziju i podršku uprave bolnice, te suradnju svih dionika uključenih u proces javne nabave lijekova (odjel javne nabave i ordinirajući liječnici specijalisti), uključenjem kliničkog farmaceuta postigla se značajna racionalizacija troškova za lijekove uz zadržavanje kvalitete zdravstvene skrbi. Uključenje kliničkog farmaceuta u izradu politike lijekova bolnice kroz Povjerenstvo za lijekove i javnu nabavu za lijekove donosi značajnu ekonomsku korist zdravstvenom sustavu. Upotrebom farmakoekonomskih analiza, iz podataka Opće bolnice Bjelovar, dobiven je omjer koštanja i isplativosti od 14.18 : 1 za ovaj novi pristup. Drugim riječima 14 godišnjih bruto plaća kliničkog farmaceuta može se isplatiti iz ušteda postignutih uslugama kliničkog farmaceuta u razdoblju od jedne godine. Stoga, ukoliko klinički farmaceut bude zaposlen na poslovima definiranja politike lijekova bolnice kroz period od godinu dana, dobije se dodatnih 13 godina njegova rada besplatno.

Strategija najniže nabavne cijene je trenutno najčešće korištena metode za optimizaciju troškova za lijekove od strane zdravstvenih osiguranja i bolnica. S obzirom da je javna nabava lijekova složen proces ne bi se trebala obavljati bez uključivanja kliničkog farmaceuta.