Zdravi bubrezi uspješno eliminiraju otpadne tvari, međutim nije ih poželjno nepotrebno opterećivati tvarima koje im zadaju previše posla. Primarno se tu misli na kofein, razne lijekove, alkohol i prekomjernu količinu proteina.
Obrasci mortaliteta na hrvatskim južnojadranskim otocima istraženi su pomoću podataka iz službenih registra umrlih i objavljeni u CMJ-u.
Povišeni krvni tlak, previše kilograma, abdominalna pretilost, loša kontrola glukoze i lipida u krvi - sve su to tekovine obilja i modernog života, a kada se više tih tegoba javi u kombinaciji govorimo o metaboličkom sindromu.
Opasnost razvoja Alzheimerove bolesti povećava se s dobi, genetičkim čimbenicima te nekoliko medicinskih čibenika rizika. Istraživanja pokazuju kako prehrana i način života mogu utjecati na rizik te stoga preventivne mjere imaju čvrsto uporište.
Nedavno istraživanje pokazalo je da socioekonomski status regulira utjecaj mediteranske prehrane na zdravlje pojedinaca. Točnije, mediteranska prehrana poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava uglavnom u skupinama višeg socioekonomskog statusa.
Prema novom istraživanju, prehrana bogata ribom i voćem, a siromašna gaziranim pićima poboljšava zdravlje debelog crijeva.
Redovita, umjerena i pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika na koji možemo utjecati kako bismo znatno smanjili rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila.
Mali postotak stanovnika Dalmacije pridržava se trenutnih preporuka o mediteranskoj prehrani, objavljeno je u CMJ-u. Potrebno je provesti javnozdravstvene mjere, posebice među mlađim stanovništvom i muškarcima.
Pojam, odnosno definiciju mediteranske dijete prvi je dao slavni američki kardiolog Ancel Keys koji je zadužio suvremeni nutricionizam brojnim revolucionarnim spoznajama. Ancel Keys proveo je polovicu životnog vijeka na prostorima Mediterana tražeći objašnjenje relativno niske učestalosti kardiovaskularnih bolesti stanovnika Mediterana još od pedesetih godina prošloga stoljeća.
Poznate su koristi i blagotvorni učinci mediteranske dijete na zdravlje. Prehrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima te niskim udjelom životinjskih masnoća, mliječnih proizvoda i slatkiša, može smanjiti rizik od moždanog udara i do 18 %, navodi se u opservacijskoj studiji provedenoj na 104. 268 nastavnica u Kaliforniji (Californian Teachers Study).
