x
x

Koliko su medicinske sestre i tehničari zadovoljni svojim poslom?

  Rebecca Adlešić, prvostupnica sestrinstva

  04.04.2022.

Zadovoljstvo poslom je neizostavan dio svake organizacije i predstavlja spoj zadovoljstava pojedinim aspektima posla. Mnogobrojni su faktori koji utječu na razinu zadovoljstva radom, a mogu biti intrinzični ili ekstrinzični. Također postoji povezanost između radne okoline i zadovoljstva poslom gdje stvaranje pozitivne klime između kolega pridonosi većem zadovoljstvu, a samim time i povećanju kvalitete rada. Vrlo važna je i motivacija, poznavanje svog radnog okruženja i ljudi koji rade iziskuje dodatne napore shvaćanja, promišljanja i razumijevanja od strane menadžera. Na temelju toga, uz razne motivacijske čimbenike postiže se stupanj motivacije zaposlenih na razini da se osjećaju produktivnim i sretnim, prvo sa samim sobom, a zatim i s radnom okolinom. Cilj ovog rada je bilo uvidjeti koliko je trenutno zadovoljstvo poslom medicinskih sestara/tehničara na području Republike Hrvatske i postoji li u njihovim organizacijama sustav nagrađivanja i pohvala te koliko je to za njih bitno.

Koliko su medicinske sestre i tehničari zadovoljni svojim poslom?

Uvod

Čimbenici koji utječu na razinu zadovoljstva poslom su: plaća, pohvala/priznanje, mogućnost napredovanja, slobodni dani, dodatni bonusi, odgovornost i izazovi, radni uvjeti, međuljudski odnosi

Zadovoljstvo poslom predstavlja važan segment u svakoj zdravstvenoj organizaciji jer, između ostalog, utječe na mentalno i fizičko stanje zaposlenika. Istraživanje autora Knezić i Železnik (2019) pokazalo je kako su organizacijska predanost, zadovoljstvo poslom i radno iskustvo značajni čimbenici za uspješniji i kvalitetniji rad medicinske sestre i tehničara [1].  Zadovoljstvo poslom definira se kao skup osjećaja koje pojedinac iznosi o svom poslu te se može promatrati kao doživljaj zadovoljstva općenito poslom ili samo pojedinim aspektima posla [2,3]. Pri utvrđivanju razine zadovoljstva poslom, treba se usredotočiti na to kako se zaposlenici osjećaju u svom radu i osobnim odnosima na radnom mjestu te o tome kako nadređeni utječu na zadovoljstvo zaposlenika [3]. Uz razinu zadovoljstva vežu se pozitivne ili negativne emocije koje osoblje doživljava prema svom radu [4]. Čimbenici koji utječu na razinu zadovoljstva poslom su: plaća, pohvala/priznanje, mogućnost napredovanja, slobodni dani, dodatni bonusi, odgovornost i izazovi, radni uvjeti, međuljudski odnosi [3]. Održavanje dobrih međuljudskih odnosa i pozitivne radne okoline uspostavlja i održava zajedničku viziju i usmjerenost prema ostvarenju ciljeva [5,6]. Nadređena osoba pružanjem stručne pomoći i podrške te socijalne potpore povećava zadovoljstvo zaposlenih. Mogućnost napretka od iznimne je važnosti jer osigurava porast plaće i potrebe za samoaktualizacijom i dokazivanjem radnika. Osim nematerijalnih čimbenika važni su i materijalni poput plaće koja povećavanjem kvalitete egzistencije povećava i zadovoljstvo radnika [7]. Zadovoljenje čimbenika koji utječu na zadovoljstvo poslom predstavljaju veliki izazov za menadžera i mogu se postići uz razne motivacijske strategije i planove. Autor Frederick Herzberg u Motivacijsko- higijenskoj teoriji navodi kako zadovoljstvo radnika ovisi o faktorima motivacije odnosno zaposlenik je zadovoljan tek kada se zadovolje motivatori [8]. Motivatori predstavljaju materijalne čimbenike poput plaće i dodatnih bonusa, i nematerijalne čimbenike poput pohvala, priznanja i ohrabrivanja od strane nadređenog što dovodi do stjecanja napretka, uvažavanja i poštivanja. Pohvala i kompliment djeluju na pojedinca tako da se osjeća priznato i primijećeno, a to dovodi do povećanja motivacije [8, 9].

Najčešći razlog promjene radnog mjesta je razina zadovoljstva poslom.

Zadovoljstvo poslom postalo je kritično pitanje za zdravstvene organizacije posljednjih godina, a posebno u sestrinstvu, zbog potencijalno nedostatka radne snage i njihovog učinka na skrb o pacijentima [10, 11]. Najčešći razlog promjene radnog mjesta je razina zadovoljstva poslom [12, 13]. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju javlja se problem zadržavanja zdravstvenog osoblja koje je sve više u potrazi za boljim radnim uvjetima. Zbog toga je važno ulagati u čimbenike koji utječu na zadovoljstvo poslom s ciljem zadržavanja medicinskih sestara i tehničara kao najbrojnije skupine zdravstvenih djelatnika u zdravstvenom sustavu te povećanja kvalitete zdravstvene njege.

Metode rada

Tehnike prikupljanja podataka i opis mjernog instrumenta

Tehnika prikupljanje podataka bila je online anketa. Upitnik se sastojao od devetnaest pitanja koja su napravljena za potrebe istraživanja.

Tehnika prikupljanje podataka bila je online anketa u obliku Google Forms obrasca. Istraživanje se provodilo tijekom mjeseca travnja i svibnja 2020. godine u sklopu izrade završnog rada. Anketa je bila dostupna na društvenoj mreži Facebook u grupi „Medicinske sestre/tehničari - glas sestrinstva“ čiji su članovi medicinske sestre i tehničari iz Republike Hrvatske. Upitnik se sastojao od devetnaest pitanja koja su napravljena za potrebe istraživanja na temelju relevantne stručne i znanstvene literature. U anketnom upitniku koristila se Likertova skala s pet ponuđenih stupnjeva: vrlo nezadovoljan/a (uz vrijednost 1), nezadovoljan/a (uz vrijednost 2), i jesam i nisam zadovoljan/a (uz vrijednost 3), zadovoljan/a (uz vrijednost 4) i vrlo zadovoljan/a (uz vrijednost 5).  Prvih šest pitanja se odnosilo na sociodemografske podatke, sedmo, osmo i deveto pitanje na razinu zadovoljstva poslom, međuljudskim odnosima i nadređenima, dok je deseto pitanje bilo otvorenog tipa gdje su sudionici napisali što ih najviše motivira u radu. Postoji li mogućnost napredovanja na radnom mjestu ispitivalo je jedanaesto pitanje, dok su se dvanaesto, trinaesto i četrnaesto odnosili na sustav nagrađivanja i odnos s nadređenima. Preostala pitanja su se odnosila na čimbenike koji ih motiviraju u radu. Prikupljeni podaci analizirani su deskriptivnom statistikom u MS Excel programu.

Opis uzorka

Istraživanje je obuhvatilo 119 sudionika, od toga 115 (96,6%) ženskih osoba i samo 4 (3,4%) muške osobe, različitih razina obrazovanja.

Istraživanje je obuhvatilo 119 sudionika, od toga 115 (96,6%) ženskih osoba i samo 4 (3,4%) muške osobe, različitih razina obrazovanja: 68 (57,1%) sudionika su prvostupnici sestrinstva, 26 (21,8%) ih je medicinska sestra/tehničar opće njege, magistara sestrinstva je bilo 23 (19,3%), doktora znanosti 2 (1,7%). Najzastupljenija radna mjesta sudionika bila su: odjel kirurške djelatnosti (16,8%), odjel interne djelatnosti (14,3%) i odjel hitne medicinske pomoći (9,2%). Najveći broj sudionika ima do 5 (31,1%) godina radnog staža, njih 28 (23,5%) ima radnog staža od 6 do 10 godina, dok 34 (28,6%) sudionika ima radnog staža od 11 do 20 godina. Radnog staža od 21 do 30 godina ima 13 (10,9%) sudionika, a njih samo 8 (6,7%) ima 30 i više godina radnog staža.

Cilj rada

Cilj istraživanja je bio uvidjeti razinu zadovoljstva poslom u medicinskih sestara/tehničara, koliko su zadovoljni međuljudskim odnosima i odnosima s nadređenima te koliko su im pohvala i podrška od strane nadređenih važne.

Rezultati istraživanja

Zadovoljstvo poslom, međuljudskim odnosima i visinom plaće

Rezultati su pokazali da je većina sudionika zadovoljna trenutnim radnim mjestom, njih 89 (74,8%), dok je nezadovoljno 30 (25,2%) sudionika. Većina sudionika njih 48,7% navodi da su zadovoljni, 31,9% sudionika i je i nije zadovoljno, dok ih je 19,3% nezadovoljno trenutnim međuljudskim odnosima na radnom mjestu. Nezadovoljstvo visinom plaće iskazuje 25,2%, dok je 43,7% zadovoljno. Veliki udio sudionika smatra kako je napredovanje na radnom mjestu veoma važno (68,9%).  

Odnos i komunikacija s nadređenim

Loš odnos s nadređenima ima 13,5% sudionika, dok dobar, vrlo dobar i odličan ima njih 86,7%. Vrlo lošu i lošu komunikaciju s nadređenima ima 16,0% sudionika, dok ju ostali ocjenjuju kao dobrom, vrlo dobrom ili odličnom (84,0%).

Važnost pohvale/priznanja

Dakle, 15 sudionika (12,6%) je odgovorilo da u njihovim organizacijskim sustavima postoji sustav nagrađivanja. Njih 92 (77,3%) je reklo da u njihovim organizacijskim sustavima nema sustava nagrađivanje, dok je odgovor „Ne znam“ dalo 12 sudionika (10,1%).

Na pitanje koliko im je bitna pohvala/priznanje od strane nadređenog, njih 2 (1,7%) odgovara da im je vrlo nebitna, 4 (3,4%) se izjasnilo da im je nebitna, 13 (10,9%) sudionika označavaju da im je svejedno, 40 (33,6%) da im je bitna pohvala i 60 (50,4) sudionika označavaju da im je vrlo bitna.

Na pitanje je li nadređeni motivira i ohrabruje svoje zaposlenike, njih 42 (35,3%) je reklo da, 41 (34,5%) je reklo da ne, a njih 39 (32,8%) nije primijetilo, rezultati su prikazani grafom.

 

Vezano uz učestalost pohvale/priznanja na poslu, njih 37 (31,1%) odgovara da vrlo rijetko dobiju pohvalu/priznanje, njih 18 (15,1%) da rijetko, povremeno dobije pohvalu/priznanje njih 24 (20,2%), često 20 (16,8%), a vrlo često također njih 20 (16,8%).

 

Na pitanje pohvaljuje li nadređeni svoje djelatnike pred svima njih 44 (37%) je reklo da ne, dok je 39 (32,8%) sudionika reklo da pohvaljuje, a 39 (32,8%) je reklo da nije primijetilo.

 

Rasprava

U prikazanim istraživanjima vidimo da su pohvala i priznanje važni medicinskim sestrama i tehničarima, ali da isto prakticira vrlo malo nadređenih.

Iz rezultata ovog istraživanja vidljivo je da su medicinske sestre/tehničari zadovoljni svojim radnim mjestom te da su im pohvala i priznanje bitan dio njihovog radnog okruženja. Rezultati istraživanja autora Lobera i Savič (2012) pokazuju da su medicinskim sestrama i tehničarima kod zadovoljstva poslom važniji intrinzični faktori poput pohvale, priznanja i odgovornosti [3]. Istraživanje autora Siqueira i Kurcgant (2012) potvrđuje da su medicinske sestre bile više zadovoljnije poslom kada su unutarnji aspekti rada bili zadovoljeni;  poput priznanja i odgovornosti, nego vanjski poput plaće [14]. Iz navedenog se može zaključiti da su medicinske sestre/tehničari zadovoljni radnim mjestom te da veću motivaciju postižu intrinzični faktori, a tek onda ekstrinzični poput plaće i radnih uvjeta. Istraživanje autora Curtis (2007), proučavalo je  razinu zadovoljstva poslom među medicinskim sestrama i čimbenicima koji su najviše doprinosili trenutnoj razini zadovoljstva poslom. Rezultati su pokazali da su autonomija, odgovornost i priznanje najvažniji u radu medicinskih sestara i tehničara [15]. U prikazanim istraživanjima vidimo da su pohvala i priznanje važni medicinskim sestrama i tehničarima, ali da isto prakticira vrlo malo nadređenih.

Pohvale i riječi podrške trebaju biti svakodnevni dio komunikacije unutar kolektiva jer se ohrabrivanjem i podrškom grade čvrste veze, a rad je produktivniji.

Rezultati pokazuju kako veliki broj organizacija nema sustav nagrađivanja i motiviranja dok je u istraživanju zaposlenicima pohvala/priznanje jedan od najvažnijih čimbenika motivacije. Pohvale i riječi podrške trebaju biti svakodnevni dio komunikacije unutar kolektiva jer se ohrabrivanjem i podrškom grade čvrste veze, a rad je produktivniji. Ovi rezultati se mogu povezati s rezultatima istraživanja koje je proveo autor Bagat (2017), istražujući koji su motivacijski čimbenici najprisutniji u organizaciji. Rezultati su pokazali da je najčešći oblik motiviranja slanje osoblja na dodatnu edukaciju i usavršavanje, a provođenje ostalih čimbenika poput pohvale, podrške se upotrebljavaju vrlo rijetko [16]. Istraživanje autora Jooste i Hamani (2017), u kojem su sudjelovale glavne medicinske sestre u trinaest klinika, o razini motivacije medicinskih sestara na osnovi triju potreba: potreba za moći, potreba za sigurnošću i potreba za postignućem, pokazalo je da je potreba za postignućem i stjecanjem priznanja najvažnija [17]. Istraživanje autora Lambroua (2010), u kojem su sudjelovale medicinske sestre i liječnici, s ciljem utvrđivanja  utjecaja specifičnih motivacijskih čimbenika na medicinsko osoblje. Istraživani motivacijski čimbenici bili su: plaća, radni uvjeti, postignuća i suradnici. Rezultati su pokazali da su postignuća i priznanja od strane menadžera i kolega najveći motivatori [18]. Rezultati istraživanja autora Barać (2013) pokazali su da sudionicima u istraživanju napredovanje na radnom mjestu nije od velike važnosti [19].

U svim ovim istraživanjima vidimo da je najveći motivator pohvala i priznanje koji se u mnogim zemljama ne provodi ili se provodi u nedovoljnoj mjeri.

Zaključak

Medicinske sestre/tehničari su zadovoljni poslom koji rade te im je motivacija i napredovanje na radnom mjestu vrlo bitna.

Medicinske sestre/tehničari su zadovoljni poslom koji rade te im je motivacija i napredovanje na radnom mjestu vrlo bitna. Problem se javlja kod toga da sustav nagrađivanja, kao jedan od motivacijskih čimbenika, se provodi u malom broju unutar zdravstvenih organizacija. Nadređeni ne pohvaljuju svoje zaposlenike u dovoljnoj mjeri. Pozitivne riječi, pohvale i ohrabrenje su poželjne u radnom okruženju. Danas se pohvala koristi samo kao nagrada za uspješna postignuća, ali trebala bi se koristiti kao alat koji potiče ta uspješna postignuća i veću djelotvornost zaposlenog. Cjelokupno zadovoljstvo poslom se povećava ako se uloži svjesni trud u izricanju pohvala, riječi ohrabrenja i priznanja. Provođenjem kontinuirane edukacije nadređenog, ali i svih zaposlenih doprinosi se boljem razumijevanju i načinu pružanja pohvale i motivacije.

Literatura

1.  K. Knezić, Usporedba zadovoljstva poslom medicinskih sestara/tehničara u Kliničkom bolničkom centru Zagreb i Kliničkoj bolnici Merkur Nurses job satisfaction in Clinical Hospital Center Zagreb and Clinical Hospital Merkur. Sestrinski glasnik. 2019; vol. 24, no. 2, pp. 73–81
2.  H. Lu, A. E. While, K. L. Barriball, Job satisfaction and its related factors: A questionnaire survey of hospital nurses in Mainland China. International Journal of Nursing Studies. 2007; vol. 44, no. 4, pp. 574–588.
3.  M. Lorber, B. Skela Savič, Job satisfaction of nurses and identifying factors of job satisfaction in Slovenian Hospitals. Croatian Medical Journal. 2012; vol. 53, no. 3, pp. 263–270.
4.  L. Jurić, Š. Mikšić, Stupanj zadovoljstva medicinskih sestara u izvršavanju radnih zadataka. Sestrinski glasnik. 2020; vol. 25, no. 2, pp. 109–115.
5.  M. J. Weber, The Importance of Interpersonal Relationships. International Journal of Educational Leadership Preparation. 2007; vol. 2, no. 1, pp. 1–5.
6.  J. A. Seago, J. Spetz, M. Ash, C.-N. Herrera, D. Keane, Hospital RN job satisfaction and nurse unions.  J Nurs Adm. 2011; vol. 41, no. 3, pp. 109–114.
7.  A. Malenica, Motivacija i zadovoljstvo zaposlenika na primjeru poduzeća Dm Hrvatska. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet. 2018. [Cited: Apr. 27, 2021]. Available: https://zir.nsk.hr/islandora/object/efst:2312/preview.
8.  I. Barać, Osobna, organizacijska i profesionalna obilježja kao pokazatelji zadovoljstva poslom medicinskih sestara. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek. 2019. [Cited: Apr. 27, 2021]. Available: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:152:315412.
9.  I. Štulić, Zašto je bitna pohvala? Pozitivna psihologija. 2018. [Cited: Apr. 13, 2021]. Available: https://www.pozitivnapsihologija.net/post/zasto-je-bitna-pohvala.
10.  D. Wittmer, Serving the People or Serving for Pay: Reward Preferences among Government, Hybrid Sector, and Business Managers. Public Productivity & Management Review. 1991; vol. 14, no. 4, pp. 369–383.
11.  M. A. A. Maqbali, Factors that influence nurses’ job satisfaction: a literature review. 2014. [Cited: Apr. 13, 2021]. Available: https://journals.rcni.com/nursing-management/factors-that-influence-nurses-job-satisfaction-a-literature-review-nm.22.2.30.e1297.
12.  S. Kalauz, Organizacija i upravljanje u području zdravstvene njege. Zagreb, 2015.
13.  Tourangeau AE, Cummings G, Cranley LA, Ferron EM, Harvey S., Determinants of hospital nurse intention to remain employed: broadening our understanding. J Adv Nurs. 2010 Jan;66(1):22-32.
14.  V. T. A. Siqueira, P. Kurcgant, Job satisfaction: a quality indicator in nursing human resource management. 2012; v. 46, n. 1, supl. 2, Part 1-2, pp. 151-157.
15.  E. A. Curtis, Job satisfaction: a survey of nurses in the Republic of Ireland.  International Nursing Review. 2007; vol. 54, no. 1, pp. 92–99.
16.  M. Bagat, Motivacija radnika u sustavu zdravstva u Hrvatskoj. Liječničke novine (Hrvatska liječnička komora). 2017; vol. 132, no. 14, Art. no. 14.
17.   K. Jooste, M. Hamani, The motivational needs of primary health care nurses to acquire power as leaders in a mine clinic setting. Health SA Gesondheid. 2017; vol. 22, pp. 43–51.
18.  Lambrou, P., Kontodimopoulos, N. & Niakas, D, Motivation and job satisfaction among medical and nursing staff in a Cyprus public general hospital. Hum Resour Health. 2010; 8, 26.
19.  I. Barać, J. Plužarić, S. Kanisek, and L. Dubac Nemet1, Zadovoljstvo poslom kod medicinskih sestara i tehničara u odnosu na mjesto rada. Sestrinski glasnik. 2015; vol. 20, no. 1, pp. 27–32.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Olfen gelBisolexAndol PRO
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxirino
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: