Cilj Usporediti kvalitetu života povezanu sa zdravljem zaposlenih i nezaposlenih žena s tjelesnim oštećenjima i utvrditi čimbenike koji utječu na njihovo zadovoljstvo životom.

Postupci Istraživanje je uključilo 318 ženu s tjelesnim oštećenjima, od kojih je 160 bilo zaposleno a 158 nezaposleno, koje su sparene prema dobi i području na kojemu žive. Kvaliteta života povezana sa zdravljem procijenjena je Upitnikom o kvaliteti života Svjetske Zdravstvene Organizacije (engl., The World Health Organization Quality of Life Questionnaire), a socijalno-demografski podatci i čimbenici koji utječu na zadovoljstvo životom prikupljeni su općim upitnikom. Čimbenici koji utječu na zadovoljstvo životom definirani su prema izjavama ispitanika.

Rezultati Nezaposlene žene s tjelesnim oštećenjima imale su nižu srednju vrijednost izračuna (±standardna devijacija) u svim domenama kvalitete života povezane sa zdravljem: psihološko zdravlje (14,52±2,80 vs 15,94±2,55), socijalni odnosi (15,12±3,08 vs 16,06±2,69), okolina (12,80±2,78 vs 13,87±2,49), kao i na posebnoj čestici samoprocijenjenog zdravlja (3,33±1,16 vs 3,56±0,92) nego zaposlene žene (P<0,01). Ta razlika nije pronađena samo u domeni fizičkog zdravlja. Najveći pozitivan utjecaj na zadovoljstvo životom u obe skupine imala je obitelj.

Zaključak S obzirom da su žene s tjelesnim oštećenjima iznimno ranjiva skupina, važno je posvetiti pozornost njihovom radnom statusu i obiteljskim odnosima, koji su pokazali važan utjecaj na kvalitetu života tih žena.

Andreja Barišin, Tomislav Benjak, Gorka Vuletić