x
x

Poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom

  Marija Škes, mag. educ. reh.

  02.12.2015.

Program održivog razvoja uključuje izravan spomen osoba s invaliditetom u područjima koja se tiču ljudskih prava, ranjivih skupina, obrazovanja, zapošljavanja, smanjenja siromaštva, inkluzivnih gradova, instrumenata provedbe i podataka.

Poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom

Uvod

Vodeća tema Međunarodnog dana osoba s invaliditetom naglašava „Značaj uključivanja: dostupnost i osnaživanje za ljude svih sposobnosti“.

Misija Svjetske zdravstvene organizacije je poboljšanje kvalitete života te promicanje i zaštita prava i dostojanstva osoba s invaliditetom kroz nacionalne, regionalne i globalne napore kao i podizanje svijesti o veličini i posljedicama invaliditeta za osobu i društvo u cjelini. To su neke od aktivnosti kojima se obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom, a ove godine vodeća tema naglašava „Značaj uključivanja: dostupnost i osnaživanje za ljude svih sposobnosti“ kako bi se istaknulo da osobe s invaliditetom ne uživaju ravnopravnost u društvu, koja posebno uključuje područje prijevoza, zapošljavanja i obrazovanja, kao i društvenu i političku participaciju.Važno je usredotočiti se na sposobnosti i mogućnosti, a ne na invalidnost osobe.Pravo na sudjelovanje u javnom životu bitno je za stvaranje stabilne demokracije, aktivnog građanstva i smanjenja nejednakosti u društvu.

Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom provodi se aktivnostima koje su u skladu s Milenijskim razvojnim ciljevima:

  1. Integriranje invalidnosti u društvo, uključujući perspektive invaliditeta u svim razvojnim procesima.
  2. Rodna ravnopravnost: uključivanje žena i djevojaka sa invaliditetom u razvojne procese.
  3. Uključivanje djece i mladih s invaliditetom u procese razvoja.
  4. Pristupačnost: uklanjanje zapreka i promocija invalidnosti u svim razvojnim procesima.
  5. Promocija prikupljanja i statističke obrade podataka vezanih za invaliditet. 

Program 2030.

Program održivog razvoja uključuje izravan spomen osoba s invaliditetom u područjima koja se tiču ljudskih prava, ranjivih skupina, obrazovanja, zapošljavanja, smanjenja siromaštva, inkluzivnih gradova, instrumenata provedbe i podataka.

Opća skupština UN-a usvojila je ove godine Međunarodni razvojni okvir - Program za održivi razvoj 2030. Program 2030. koji se nastavlja na milenijske razvojne ciljeve, naglašava važnost uključivanja i sudjelovanja osoba s invaliditetom u održivom razvoju bez diskriminacije i siromaštva.  Programom 2030. obuhvaćen je ambiciozan skup od 17 ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih ciljeva. Također je uključen i Akcijski program Ujedinjenih naroda iz Adis Abebe donesen u srpnju 2015. godine, a kojim se utvrđuju različita sredstva potrebna za provedbu Programa 2030., uključujući domaće resurse, privatno financiranje i službenu razvojnu pomoć. Europski forum osoba s invaliditetom u suradnji s International Disability Alliance i International Disability and Development Consortium godinama su zagovarali uključivanje osoba s invaliditetom u Program 2030. Program održivog razvoja uključuje izravan spomen osoba s invaliditetom u područjima koja se tiču ljudskih prava, ranjivih skupina, obrazovanja, zapošljavanja, smanjenja siromaštva, inkluzivnih gradova, instrumenata provedbe i podataka. 

Probiti barijere, otvoriti vrata: inkluzivno društvo za sve

Uključivanje u zajednicu osoba s invaliditetom preduvjet je njihovog izlaska iz izolacije, prevladavanja siromaštva i položaja ovisnosti o drugima, a to je moguće jedino uz osiguravanje potrebnih oblika podrške i poštivanja njihovih potreba.

Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u listopadu 1992. god., na posebnoj, zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja završetka Desetljeća osoba s invaliditetom (1983. – 1992.), usvojila je rezoluciju da 3. prosinca svake godine bude Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Nakon donošenja predmetne rezolucije, UN-ova je Komisija za ljudska prava, u svojoj rezoluciji 1993/29, od 5. ožujka 1993. god., pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu.

Osnovni cilj obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom  kroz poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima osoba s invaliditetom, te na taj način ublažavanje posljedica socijalne isključenosti, kao i senzibilizacija javnosti na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, ali s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu.

Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom 2007.godine Republika Hrvatska se obvezala da će poštivati odredbe između ostalog i one koje se tiču prava na rad i zapošljavanje, pristupačnost, zdravlje, obrazovanje, osposobljavanje i rehabilitacija i neovisno življenje i uključenost u zajednicu uz osiguravanje razumne prilagodbe i bez diskriminacije. Uključivanje u zajednicu osoba s invaliditetom preduvjet je njihovog izlaska iz izolacije, prevladavanja siromaštva i položaja ovisnosti o drugima, a to je moguće jedino uz osiguravanje potrebnih oblika podrške i poštivanja njihovih potreba.

Jedan od ciljeva Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine je i poticanje punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u obiteljskom životu i životu zajednice. U poboljšanju životnog standarda i pružanju mogućnosti za aktivno uključivanje osoba s invaliditetom, organizacije civilnog društva u Hrvatskoj značajno pridonose stvaranju pozitivne predodžbe u javnosti o osobama s invaliditetom i njihovim potrebama i time promiču njihovo uključivanje u život zajednice.

Osobe s invaliditetom u Gradu Zagrebu

Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, zaključno s danom 11. ožujka 2015. godine, u Gradu Zagrebu živi 91.357 osoba s invaliditetom, što čini 11,6% ukupnog stanovništva grada.

Preduvjet za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom je raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu. Često nismo ni svjesni velikog broja osoba koji žive s invaliditetom i izazovima s kojima se svakodnevno suočavaju. Procjenjuje se da oko 15% svjetske populacije živi s nekim oblikom invaliditeta. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, zaključno s danom 11. ožujka 2015. godine, u Gradu Zagrebu živi 91.357 osoba s invaliditetom, što čini 11,6% ukupnog stanovništva grada, od čega je 48.792 (53,41%) muškaraca, a 42.565 (46,59%) žena.

Najveći je udio osoba s invaliditetom (46,26%) u radno-aktivnoj dobi od 20 do 64 godina. U dobnoj skupini 65 i više godina u ukupnom broju osobe s invaliditetom čine udio od 42,74%, u odnosu na 2013. godinu kada je taj udio iznosio 40,96%. U dobi od 0 do 19 godina udio iznosi 11,00%.

Najčešća vrsta oštećenja kod osoba s invaliditetom su oštećenja središnjeg živčanog sustava (27,9%) i oštećenja lokomotornog sustava (26,7%). Višestruka oštećenja koja pridonose funkcionalnom onesposobljenju osobe s invaliditetom prisutna su kod 25,9% osoba s invaliditetom. Potpuni gubitak funkcije jednog segmenta cervikalne regije nakon prijeloma trupa kralješka i potpuni gubitak funkcije jednog segmenta lumbalne i torakalne regije najčešći su uzroci oštećenja središnjeg živčanog sustava. Bolesti iz skupine dorzopatija (M40 – M54) najčešći su uzročnici oštećenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oštećenju.

Podaci iz sustava socijalne skrbi

Najčešća zvanja zaposlenih žena s invaliditetom su trgovac, NKV radnik, ekonomski tehničar, daktilograf i krojač. Kod muškaraca najčešća zvanja su NKV radnik, elektrotehničar, vozač, strojarski tehničar, kuhar i konobar.

Podaci iz sustava socijalne skrbi ukazuju da najveći broj osoba s invaliditetom živi u obitelji (80,2%). Samo živi oko 13,8%, u ustanovi boravi 779 osoba, oko 0,5% ima skrbnika ili udomitelja. U nezadovoljavajućim uvjetima živi oko 15% osoba s invaliditetom, potrebu za pomoć i njegu u punom opsegu ima oko 54% osoba koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, a među beskućnicima, ima 38 osoba s invaliditetom.

Prema dostupnim podacima o obrazovanju, 48% osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, 37% ima srednju stručnu spremu, a visoku ili višu stručnu spremu ima 7%. Specijalno obrazovanje završilo je 8% osoba s invaliditetom. Rješenje o primjerenom obliku školovanja ima 9.330 osoba, što je 92,17% od ukupnog broja osoba s invaliditetom u dobi do 19 godina, od toga 36% žena i 64% muškaraca. Najčešći specificirani uzrok koji određuje potrebu primjerenog oblika školovanja su poremećaji govorno-glasovne komunikacije te specifične teškoće u učenju. Potpuna odgojno-obrazovna integracija redovnim nastavnim postupcima, uz individualizirani pristup i posebnu dodatnu pomoć (edukacijskog rehabilitatora, logopeda, psihoterapeuta itd.) najčešći je oblik specificiranog provođenja primjerenog oblika školovanja. Najčešća zvanja zaposlenih žena s invaliditetom su trgovac, NKV radnik, ekonomski tehničar, daktilograf i krojač. Kod muškaraca najčešća zvanja su NKV radnik, elektrotehničar, vozač, strojarski tehničar, kuhar i konobar.

Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom

Cilj radnih centara je omogućiti dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom obnavljanje stručnih znanja i vještina kao i unapređenje njihove radne i socijalne kompetencije kako bi se povećale mogućnosti ulaska na tržište rada.

Radi postizanja stupnja vlastite zapošljivosti i veće konkurentnosti na tržištu rada, osobe s invaliditetom trebaju se obratiti u Područnu službu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojoj su prijavljene kao nezaposlene, kako bi ostvarile svoje pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Nakon završetka profesionalne rehabilitacije osobe s invaliditetom ostvaruju bržu i kvalitetniju integraciju u svijet rada.

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13) te Pravilnicima o izmjenama i dopunama: Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, Pravilnika o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom, Pravilnika o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 2/15), uređuju se pravo na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad na otvorenom tržištu i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada, djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona. Cilj radnih centara je omogućiti dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom obnavljanje stručnih znanja i vještina kao i unapređenje njihove radne i socijalne kompetencije kako bi se povećale mogućnosti ulaska na tržište rada.

Mjere za poticanje zapošljavanja

Tijekom 2014. godine u Gradu Zagrebu u mjere aktivne politike zapošljavanja uključene su 302 osobe s invaliditetom i to: potpore za zapošljavanje 59 osoba, potpore za samozapošljavanje 10 osoba, obrazovanje nezaposlenih 47 osoba, javni radovi 150 osoba i stručno osposobljavanje za rad 36 osoba.

Primjena Mjera aktivne politike zapošljavanja, koje su usklađene s europskim strategijama u području poticanja zapošljavanja, nastavljena je i u 2014. godini, a dio mjera je usmjeren i osobama s invaliditetom kojima prijeti rizik od isključenosti. Dio mjera aktivne politike odnosi se na poticanje integracije na tržište rada osoba s invaliditetom uz fleksibilan pristup u primjeni mjera.

U 2014. godini mjerama aktivne politike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obuhvaćeno je 1.106 osoba s invaliditetom. To je porast u odnosu na 2013. kada je 1.076 osoba s invaliditetom koristilo navedene poticaje.

Tijekom 2014. godine u Gradu Zagrebu u mjere aktivne politike zapošljavanja uključene su 302 osobe s invaliditetom i to: potpore za zapošljavanje 59 osoba, potpore za samozapošljavanje 10 osoba, obrazovanje nezaposlenih 47 osoba, javni radovi 150 osoba i stručno osposobljavanje za rad 36 osoba. U 2013. godini u navedene mjere aktivne politike zapošljavanja bila je uključena ukupno 231 osoba.

Paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“

  1. Paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“ obuhvaća sljedeće mjere:
  2. „Uz pola – pola do prvog posla“ – potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža;
  3. „Pola–pola za uključivanje” – potpora za zapošljavanja osoba s invaliditetom;
  4. „Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje;
  5. „Zajedno smo jači” – potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge;
  6. „Dijeljeno radno mjesto” – sufinancirano zapošljavanje dviju osoba na istom radnom mjestu;
  7. „Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba;
  8. „Znanje se isplati" - obrazovanje nezaposlenih;
  9. „Rad i staž i prijevoz" – stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa;
  10. „Radom za zajednicu i sebe“ – su/financirano zapošljavanje u javnom radu;
  11. „Pomoć sebi i drugima“ – zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova;
  12. Program opismenjavanja.

Kvaliteta života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu

Najvažnija postignuća povezana su s dostupnijim okolišem, uključujući i gradski prijevoz niskopodnim autobusima i tramvajima, kontinuiranom prilagodbom i povećanjem pristupačnosti ustanova, osiguranjem dodatne usluge specijaliziranog kombi prijevoza djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.

Kvaliteta života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu povećana je u posljednjih deset godina u smislu konkretnih pokazatelja otklanjanja prepreka što uzrokuju nejednakosti. Najvažnija postignuća povezana su s dostupnijim okolišem, uključujući i gradski prijevoz niskopodnim autobusima i tramvajima, kontinuiranom prilagodbom i povećanjem pristupačnosti ustanova,  osiguranjem dodatne usluge specijaliziranog kombi prijevoza djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, kako bi osobe s invaliditetom mogle koristiti druga zajamčena prava (odgoj i obrazovanje, zdravstvene usluge, zapošljavanje i dr.). Također, kontinuirano se ulaže u razvoj kompetencija osoba s invaliditetom uključivanjem u formalne i neformalne edukacije.

Poticanje punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u obiteljskom životu i životu zajednice je jedan od ciljeva Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine kao i Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2011. do 2015. godine. U poboljšanju životnog standarda i pružanju mogućnosti za aktivno uključivanje osoba s invaliditetom, organizacije civilnog društva značajno pridonose stvaranju pozitivne predodžbe u javnosti o osobama s invaliditetom i njihovim potrebama i time promiču njihovo uključivanje u život zajednice.

Centar za profesionalnu rehabilitaciju

Važno je povezati ovaj Centar i obrazovne institucije te Ministarstvo obrazovanja s poticajnim mjerama kako bi osobe s invaliditetom imale veće mogućnosti upisa na veleučilišta ili visoke škole.

U Zagrebu je 5. studenog 2015.g., u Ilici 29, otvoren prvi Centar za profesionalnu rehabilitaciju u Republici Hrvatskoj. Centar „Zagreb“ je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom, a zaposleno je trinaest stručnjaka. Utemeljen je zahvaljujući suradnji Grada Zagreba i Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Zadatak ovog Centra je, među ostalim, i da procijeni tko je sposoban raditi na otvorenom tržištu rada, a tko u zaštitnoj ili integrativnoj radionici. Osnovna djelatnost Centra je profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom u cilju njihove ponovne integracije na tržište rada. Radi se o čitavom sustavu mjera koje se poduzimaju da bi se određena osoba s invaliditetom mogla osposobiti za zapošljavanje, u skladu s njezinim mogućnostima i s potrebama tržišta rada. URIHO, kao ustanova za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, kamen je temeljac ovog projekta.

U ovoj godini je u prvih devet mjeseci zaposleno dvostruko više osoba s invaliditetom nego u cijeloj 2014. godini. Tu se otvara jedan novi problem, a to je stručna sprema koja se kod većine osoba sa invaliditetom završava negdje u srednjem ili strukovnom obrazovanju. Vrlo malo osoba odlazi na visoko ili više obrazovanje, stoga je važno povezati ovaj Centar i obrazovne institucije te Ministarstvo obrazovanja s poticajnim mjerama kako bi osobe s invaliditetom imale veće mogućnosti upisa na veleučilišta ili visoke škole.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom i Dan URIH-o

Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – URIHO - najveća je i najstarija zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj te predstavlja uzor za sve druge institucije i organizacije u kojima rade osobe s invaliditetom.

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i Dana ustanove URIH-o u Zagrebu će se održati Izložba radova osoba s invaliditetom, Okrugli stol i koncert, u utorak, 1. prosinca ove godine u 16,00 sati, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Program se odvija uz potporu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Povjerenstva za osoba s invaliditetom Grada Zagreba.

Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – URIHO - najveća je i najstarija zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj te predstavlja uzor za sve druge institucije i organizacije u kojima rade osobe s invaliditetom. Realizacijom kompleksa na Kajzerici, koji je prezentiran u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, objedinit će se sve jedinice URIHO-a koje se trenutačno nalaze na 15 različitih lokacija. 

XX. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem održan je 9.-10. studenog 2015. godine s vodećim temama „Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – primjena, monitoring i standardi kvalitete“ te „Obrazovanje i zapošljavanje kao put prema inkluziji osoba s invaliditetom u zajednici“.

Znanjem se borimo protiv predrasuda

Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Stoga je važno „staviti se u cipele“ onih koji trajno ili povremeno trebaju našu pomoć kako bismo ih bolje razumjeli i shvatili nužnost prilagodbi osobama s invaliditetom, njihove karakteristike i specifičnosti funkcioniranja, kao i ograničenja koje su posljedice oštećenja i bolesti s jedne strane, ali i prepreka koje im suvremeno društvo postavlja s druge strane. Pružajući ruku, darujući osmjeh, malim stvarima – činimo svijet većim i boljim!

www.stampar.hr

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxfluPLIVIT total energyMaxirino
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
PLIVIT C 1000 Plus
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: