Farmakoterapija je dominantni oblik liječenja HFrEF (zatajivanje srca sa smanjenom istisnom frakcijom) i prethodi svim drugim terapijskim opcijama. Osnovni cilj medikamentozne terapije djelovanje je na renin-angiotenzin-aldosteronski, te simpatički (autonomni) živčani sustav. Lijekovi s povoljnim efektom na spomenute elemente neophodna su, temeljna terapija kod svakog bolesnika s reduciranom ...
Briga za pacijente s infarktom miokarda je prilično dobra i uključuje brzu perkutanu koronarnu intervenciju akutno zatvorene koronarne arterije. Statini se daju jer smanjuju kardiovaskularne događaje za 25%.
Iako je COVID-19 dominantno respiratorna bolest, zahvaćanje drugih organa je uobičajeno. Neka od oštećenja kardiovaskulanog sustava su akutno oštećenje miokarda, aritmije, akutni infarkt miokarda. Neka od oštećenja mogu se pripisati prekomjernom upalnom odgovoru, odnosno citokinskoj oluji.
Pioglitazon je učinkovit lijek koji povećava inzulinsku osjetljivost s dodatnim kardiovaskularnim i metaboličkim benefitom te da predstavlja možda i najbolji odabir u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 s već preboljelim kardiovaskularnim događajem, moždanim ili srčanim udarom i akutnim koronarnim sindromom.
Tijekom 2018. godine objavljena su nova izdanja smjernica Europskog kardiološkog društva (ESC)
Unatoč vrhunskim rezultatima liječenja akutnog infarkta miokarda, neadekvatna zdravstvena politika i dugotrajno čekanje rehabilitacije, te drugi socioekonomski čimbenici mogu dovesti do predugog bolovanja, previsokog postotka „nevraćanja“ na posao, te sniženja zarade i kvalitete života nakon infarkta miokarda.
Svjedoci smo sve češćih slučajeva akutnih koronarnih sindroma u mlađih bolesnika, odnosno u bolesnika u kojih ne nalazimo prisutne tipične preinačive ili nepreinačive čimbenike rizika.
Uvođenje različitih graničnih vrijednosti troponina I s obzirom na spol mogle bi udvostručiti dijagnosticiranje infakrta miokarda u žena i otkriti one koje imaju visoki rizik za reinfarkt i smrt, objavljeno je u časopisu BMJ.
Snižavanje LDL-kolesterola (od engl. “low density lipoprotein“) postalo je temelj prevencije kardiovaskularnih bolesti, i to prvenstveno na temelju dokaza koji proizlaze iz kliničkih ispitivanja statina. Vezano uz snižavanje LDL-kolesterola, mogla bi vrijediti hipoteza „što niže to bolje“, barem kod bolesnika s visokim rizikom za kardiovaskularne događaje.
Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA upućuje na klinički značaj neopstruktivne koronarne bolesti, tvrdeći da je povezana s većim rizikom za razvoj infarkta miokarda i većom smrtnošću.
