Naslovnica - PLIVAmed.net

Poštovani, za potpunu funkcionalnost portala PLIVAmed.net molimo Vas da u Vašem Internet pregledniku uključite podršku za JavaScript. Upute za uključivanje podrške za JavaScript

Abdominalna kirurgija
Alergologija i klinička imunologija
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina
Dentalna medicina
Dermatologija i venerologija
Dječja i adolescentna psihijatrija
Dječja kirurgija
Endokrinologija i dijabetologija
Epidemiologija
Farmacija
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Gastroenterologija
Ginekologija i opstetricija
Hematologija
Hitna medicina
Infektologija
Internistička onkologija
Javnozdravstvena medicina
Kardiologija
Kardiotorakalna kirurgija
Klinička farmakologija s toksikologijom
Klinička mikrobiologija
Klinička radiologija
Laboratorijska imunologija
Laboratorijska medicina
Maksilofacijalna kirurgija
Medicina rada i športa
Nefrologija
Neurokirurgija
Neurologija
Nuklearna medicina
Obiteljska/Opća medicina
Oftalmologija i optometrija
Onkologija i radioterapija
Opća interna medicina
Opća kirurgija
Ortopedija i traumatologija
Ostalo
Otorinolaringologija
Patologija i citologija
Pedijatrija
Pedijatrijska infektologija
Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija
Psihijatrija
Pulmologija
Reumatologija
Školska i adolescentna medicina
Sudska medicina
Transfuzijska medicina
Urologija
Vaskularna kirurgija

Ključna riječ: infarkt

Stope smrtnosti od infarkta miokarda u Hrvatskoj nadilaze prosjek EU

Regionalne razlike u standardiziranim stopama mortaliteta od akutnog i ponovljenog infarkta miokarda u Republici Hrvatskoj od 2015. do 2019. godine, članak objavljen u Liječničkom vjesniku.

Smjernice ESC za liječenje zatajivanja srca iz 2021. god.

Farmakoterapija je dominantni oblik liječenja HFrEF (zatajivanje srca sa smanjenom istisnom frakcijom) i prethodi svim drugim terapijskim opcijama. Osnovni cilj medikamentozne terapije djelovanje je na renin-angiotenzin-aldosteronski, te simpatički (autonomni) živčani sustav. Lijekovi s povoljnim efektom na spomenute elemente neophodna su, temeljna terapija kod svakog bolesnika s reduciranom ...

Kolhicin nakon infarkta miokarda

Briga za pacijente s infarktom miokarda je prilično dobra i uključuje brzu perkutanu koronarnu intervenciju akutno zatvorene koronarne arterije. Statini se daju jer smanjuju kardiovaskularne događaje za 25%.

SARS-CoV-2 infekcija i kardiovaskularne bolesti

Iako je COVID-19 dominantno respiratorna bolest, zahvaćanje drugih organa je uobičajeno. Neka od oštećenja kardiovaskulanog sustava su akutno oštećenje miokarda, aritmije, akutni infarkt miokarda. Neka od oštećenja mogu se pripisati prekomjernom upalnom odgovoru, odnosno citokinskoj oluji.

Pioglitazon - kardiovaskularna zaštita bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2

Pioglitazon je učinkovit lijek koji povećava inzulinsku osjetljivost s dodatnim kardiovaskularnim i metaboličkim benefitom te da predstavlja možda i najbolji odabir u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 s već preboljelim kardiovaskularnim događajem, moždanim ili srčanim udarom i akutnim koronarnim sindromom.

Nova izdanja Smjernica Europskog kardiološkog društva u 2018.

Tijekom 2018. godine objavljena su nova izdanja smjernica Europskog kardiološkog društva (ESC)

Radna sposobnost nakon akutnog infarkta miokarda

Unatoč vrhunskim rezultatima liječenja akutnog infarkta miokarda, neadekvatna zdravstvena politika i dugotrajno čekanje rehabilitacije, te drugi socioekonomski čimbenici mogu dovesti do predugog bolovanja, previsokog postotka „nevraćanja“ na posao, te sniženja zarade i kvalitete života nakon infarkta miokarda.

Trombofilija i druga stanja povezana s akutnim oblicima srčanožilnih bolesti

Svjedoci smo sve češćih slučajeva akutnih koronarnih sindroma u mlađih bolesnika, odnosno u bolesnika u kojih ne nalazimo prisutne tipične preinačive ili nepreinačive čimbenike rizika.

Infarkt miokarda češće se previdi u žena

Uvođenje različitih graničnih vrijednosti troponina I s obzirom na spol mogle bi udvostručiti dijagnosticiranje infakrta miokarda u žena i otkriti one koje imaju visoki rizik za reinfarkt i smrt, objavljeno je u časopisu BMJ.

LDL kolesterol – što niže to bolje

Snižavanje LDL-kolesterola (od engl. “low density lipoprotein“) postalo je temelj prevencije kardiovaskularnih bolesti, i to prvenstveno na temelju dokaza koji proizlaze iz kliničkih ispitivanja statina. Vezano uz snižavanje LDL-kolesterola, mogla bi vrijediti hipoteza „što niže to bolje“, barem kod bolesnika s visokim rizikom za kardiovaskularne događaje.

KORISNI ALATI

Klirens kreatinina CHA₂DS₂-VASc Pušenje

ONLINE TEČAJ

Pristupite online testiranju:

ZA LIJEČNIKE

Osoba s dijagnozom psihoze Zdravlje žene – žensko srce, hipertenzija, pretilost, metabolički sindrom Spolne razlike u anksioznosti i depresiji, migreni, moždanom udaru i starenju

ZA LJEKARNIKE

Bol