Ovaj dan pruža priliku svim dionicima koji rade na problemima mentalnog zdravlja da razmijene svoja znanja i iskustva stečena tijekom rada te da zajedničkim naporima omoguće da skrb za mentano zdravlje i blagostanje postane stvarnost za sve ljude diljem svijeta.

Ovogodišnja tema koju je postavila Svjetska federacija za mentalno zdravlje (eng. World Federation for Mental Health) je Pristup skrbi – mentalno zdravlje u katastrofama i izvanrednim situacijama (engl. Access to Services – Mental Health in Catastrophes and Emergencies). Tema naglašava važnost toga da ljudi mogu zaštititi svoje mentalno zdravlje bez obzira na to kroz što prolaze, jer svatko zaslužuje dobro mentalno zdravlje.

Mentalno zdravlje je stanje mentalne dobrobiti koje ljudima omogućuje suočavanje sa životnim stresovima, ostvarivanje vlastitih sposobnosti, adekvatno učenje i rad, te doprinos zajednici. Mentalno zdravlje ima suštinsku i instrumenentalnu vrijednost, te je sastavni dio općeg blagostanja.

U bilo kojem trenutku, raznoliki skup individualnih, obiteljskih, društvenih i strukturnih faktora u različitim kombinacijama, može zaštiti ili potkopati mentalno zdravlje. Iako je većina ljudi otporna, oni koji su izloženi nepovoljnim okolnostima – uključujući siromaštvo, nasilje, invaliditet ili nejednakost – imaju veći rizik razvoja mentalnih poremećaja.

Stanja koja utječu na mentalno zdravlje uključuju mentalne poremećaje i psihosocijalne poteškoće, kao i druga stanja povezana sa značajnom razinom patnje, oštećenjem socijalnog funkcioniranja i/ili rizikom od samoozljeđivanja.

Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) tijekom 2019. na globalnoj razini je živjelo 970 milijuna ljudi s mentalnim poremećajima, od kojih su najčešće bile depresija i anksioznost. Porazne su i činjenice kako su u svijetu mentalni poremećaji uzrokom jedne od šest godina života s invaliditetom, da osobe s teškim mentalnim problemima umiru 10-20 godina ranije od opće populacije, te da mentalni zdravstveni problemi povećavaju rizik od samoubojstva i kršenja ljudskih prava.

Mentalni poremećaji mogu uzrokovati poteškoće u svim segmentima života, uključujući odnose s obitelji, prijateljima, užom i širom zajednicom, te dovesti do različitih posljedica (npr. problemi na poslu ili u školi).

Jaz u tretiranju mentalnih poremećaja i danas postoji na globalnoj razini – mnogi se mentalni poremećaji mogu učinkovito liječiti uz relativno niske troškove, no zdravstveni sustavi ne pružaju jednake mogućnosti oboljelima jer se neki od njih suočavaju s manjkom resursa, kao i s lošom kvalitetom zdravstvene skrbi koju pružaju. Nadalje, osobe koje imaju mentalne poremećaje često doživljavaju stigmu, diskriminaciju i kršenje ljudskih prava.

Ekonomske posljedice mentalnih zdravstvenih stanja utječu na društvo u cjelini, pri čemu gubitci u produktivnosti značajno premašuju izravne troškove zdravstvene skrbi za oboljele.

Mentalno zdravlje je sastavni dio općeg zdravlja, stoga se podsjetimo kako „Svatko zaslužuje dobro mentalno zdravlje!“