x
x

Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj

  22.05.2024.

Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke prevalencije, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova u svijetu pa tako i u Hrvatskoj.

Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj

Mentalni poremećaji (šifra F00-F99) posljednjih godina sudjeluju s oko 6% u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Najveći broj hospitalizacija u dobi je 20-59 godina što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi. Osim toga, skoro petina ukupnih bolno-opskrbnih dana registrira se za hospitalizacije osoba s dijagnozama mentalnih poremećaja te su prema korištenju dana bolničkog liječenja vodeća skupina bolničkog pobola. Također, psihijatrijski pregledi sudjeluju s udjelom 6-7% u broju specijalističkih pregleda na razini specijalističko-konzilijarne djelatnosti.

Godine 2022. registrirano je ukupno 30 522 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom od 5,1% nalazila na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj. Prema broju hospitalizacija za dob 20-59 godina nalazili su se na 4. mjestu s udjelom 8,8% (20 048 hospitalizacija). Također, 858 654 dana bolničkog liječenja korišteno je za hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja te su kao vodeća skupina u ukupnom broju dana bolničkog liječenja sudjelovali s udjelom od 15,7%.

U specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti registrirano je ukupno 646 688 psihijatrijska pregleda (udio 6,3%), a skoro 65% pregleda bilo je za osobe u dobi 20-64 godine.

Prema podskupinama najučestalije dijagnoze mentalnih poremećaja 2022. godine bile su iz podskupina shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari i poremećaji raspoloženja. Prema korištenju dana bolničkog liječenja najviše su zastupljene dijagnoze iz podskupine shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji.

Mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), kao zasebne dijagnostičke kategorije, predstavljaju skoro 60% svih uzroka hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Prema korištenju dana bolničkog liječenja vodeća dijagnostička kategorija je shizofrenija.

U 2022. godini mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom bili su vodeća dijagnostička kategorija prema broju hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, s udjelom od 18,2% (5562 hospitalizacija), dok je po broju korištenih dana bolničkog liječenja znatno prednjačila shizofrenija s udjelom 27,6% (237 205 BOD).

Bilježe se znatne razlike u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja prema spolu. U 2022. godini muškarci su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, shizofrenije, depresivnih poremećaja, reakcija na teški stres, uključujući PTSP, te ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti. Žene su najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja, shizofrenije, ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti, mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom te shizoafektivnih poremećaja.

Cijelo izvješće dostupno na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, www.hzjz.hr: Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, 2023.(pdf)