Na razini primarne zdravstvene zaštite najviše je dijagnoza neurotičkih poremećaja, vezanih uz stres, te somatoformnih poremećaja, odnosno tjelesni simptomi u osnovi psihičkog poremećaja.

Analiza pobola prema županijama pokazuje da su mentalni poremećaji u ukupnom pobolu najizraženiji u Koprivničko-križevačkoj županiji (5,7%), a najmanje izraženi u Istarskoj županiji (3,4%).

Registrirano je i 160.165 osoba čiji je invaliditet uzrokovao mentalni poremećaj te 4.730 osoba s dijagnozama iz spektra autizma, odnosno te dijagnoze predstavljaju oko 30% svih uzroka invaliditeta.

Funkcionalnu nesposobnost najčešće uzrokuju organski i simptomatski mentalni poremećaji (35.472 osoba) te shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (30.131 osoba).

Prisutan je trend pada broja samoubojstava.

2022. godine je registrirano ukupno 1.876 smrti zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom 3,29% našla na 8. mjestu uzroka smrti.

Najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija (1.003 slučaja), poremećaji uzrokovani alkoholom (335 slučajeva) te poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja zbog bolesti, oštećenja i disfunkcije mozga (281 slučaj).

Vodećih pet dijagnostičkih kategorija predstavljali su 55% svih uzroka hospitalizacija: mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom (F10) s registriranih 5562 slučaja, shizofrenija (F20) s 4278 slučaja, depresivni poremećaji (F32-F33) s 3020 slučajeva, mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (F06) s 2164 slučajeva te reakcije na teški stres (F43) s registriranih 1823 slučajeva.

U bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja bilježe se znatne razlike prema spolu. Muškarci su najčešće bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom i shizofrenije, a žene zbog depresivnih poremećaja i shizofrenije.