Proučavali su kako tri različita mjerenja zdrave prehrane utječu na "epigenetski sat", biokemijski test koji može približno odrediti zdravlje i životni vijek i otkrili da što su ispitanici  kvalitetnije jeli, to su njihove stanice izgledale mlađe. Čak i kada su ispitanici pazili na kvalitetu svoje prehrane, svaki gram dodanog šećera koji su konzumirali bio je povezan s povećanjem njihove epigenetske dobi.

Ovo istraživanje jedno je od prvih koje pokazuje povezanost između dodanog šećera i epigenetskog starenja, te prvo koje proučava ovu povezanost u heterogenoj skupini žena, pripadnica bijele i pripadnica tamne rase, u srednjim godinama. Istraživanje, također, pomaže produbiti razumijevanje o utjecaju šećera na naše zdravlje. Ranije je poznato da se visoke razine dodanih šećera povezuju s pogoršanjem metaboličkog zdravlja i ranom pojavom bolesti, možda više nego bilo koji drugi prehrambeni faktor, a sada je pozanato da ubrzano epigenetsko starenje leži u podlozi ove povezanosti, i to je vjerojatno jedan od mnogih načina na koje prekomjerni unos šećera ograničava zdravu dugovječnost.
Žene uključene u istraživanje prijavile su prosječnu konzumaciju od 61,5 grama dodanog šećera dnevno, iako je raspon bio velik: od 2,7 do 316 grama dodanog šećera dnevno. Za presječno istraživanje, istraživači su analizirali dnevnike prehrane 342 žene prosječne dobi od 39 godina iz sjeverne Kalifornije. Potom su usporedili njihovu prehranu s mjerama epigenetskog sata, koje su dobivene iz uzoraka sline.

Istraživači su analizirali prehranu žena kako bi utvrdili koliko je u skladu s načelima mediteranske prehrane, koja je bogata protuupalnim i antioksidativnim namirnicama, a zatim s prehranom povezanom s nižim rizikom od kroničnih bolesti. Prehrana žena potom je ocijenjena mjerom koju su sami kreirali i nazvali "Epigenetski Nutrijentni Indeks (ENI), a koja se temelji na nutrijentima (ne na namirnicama) koji su povezani s antioksidativnim ili protuupalnim procesima te održavanjem i popravkom DNA. To uključuje vitamine A, C, B12 i E, folat, selen, magnezij, prehrambena vlakna i izoflavone.

Pridržavanje bilo koje od gore navedenih načina prehrane bilo je značajno povezano s nižom epigenetskom dobi, pri čemu je mediteranska prehrana imala najjaču povezanost. Istraživači su odvojeno ispitali unos šećera i otkrili da je konzumacija namirnica s dodanim šećerom bila povezana s ubrzanim biološkim starenjem, čak i u prisutnosti uravnotežene prehrane.

S obzirom na to da se epigenetski obrasci čine reverzibilnima, možda je uklanjanje 10 grama dodanog šećera dnevno slično vraćanju biološkog sata za 2,4 mjeseca, ako se održava kroz vrijeme, kažu istraživači. Iz perspektive medicine životnog stila, osnažujuće je vidjeti kako pridržavanje ovih preporuka može promovirati mlađu staničnu dob u odnosu na kronološku dob.