x
x

HZJZ: Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2023.)

  27.06.2023.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa koji se obilježava 26. lipnja, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je Svjetsko izvješće o drogama 2023., čiji sažetak donosimo u nastavku.

HZJZ: Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2023.)
Procjenjuje se da je u svijetu, u 2021. godini 13,2 milijuna ljudi injektiralo droge, što je 18% više nego u 2020. godini.

Cjelokupno izvješće dostupno je na poveznici.

Upotreba droga i dalje je visoka u cijelom svijetu. U 2021. godini, jedna od trinaest osoba u dobi 15 – 64 godina konzumirala je drogu u proteklih 12 mjeseci. Procijenjeni broj korisnika narastao je s 240 milijuna u 2011. na 296 milijuna u 2021. godini, što čini 5,8% svjetske populacije u dobi 15 – 64 godina. Kanabis je i dalje najčešće konzumirana droga, s procijenjenih 219 milijuna korisnika u 2021. godini. Procjenjuje se da je 2021. godine 36 milijuna ljudi konzumiralo amfetamine, 22 milijuna kokain i 20 milijuna tvari u tipu ecstasyja te da je 60 milijuna ljudi konzumiralo opioide u nemedicinske svrhe, od kojih je 31,5 milijuna koristilo opijate (uglavnom heroin). Većina poremećaja povezanih s uporabom droga povezana je s kanabisom i opiodima, koje su također droge zbog kojih većina ljudi traži liječenje, ali opioidi ostaju najsmrtonosnija droga, kao i glavna droga koja ima najveći utjecaj na globalno opterećenje bolestima. Prema novim podacima, procjenjuje se da je u svijetu, u 2021. godini 13,2 milijuna ljudi injektiralo droge, što je 18% više nego u 2020. godini.  

Zajednička globalna procjena UNODC-a, WHO-a, UNAIDS-a i Svjetske banke pokazuje da 1,6 milijuna osoba koje injektiraju droge žive s HIV-om te da je prevalencija HIV-a kod ljudi koji injektiraju droge najveća u Sjeverozapadnoj Aziji i Istočnoj Europi. U proteklom desetljeću zabilježen je pad broja smrtnih slučajeva uzrokovanih HIV-om  među osobama koje koriste droge. Injektiranje droga i dalje je važan pokretač globalne epidemije hepatitisa C, pri čemu WHO procjenjuje da 23% novih infekcija hepatitisom C potječe od korištenja nesterilnog pribora za injektiranje droga. Na temelju zajedničkih globalnih procjena, svaka druga osoba koja injektira droge živi s hepatitisom C. Sveukupno, bolesti jetre uzrokovane hepatitisom C glavni su uzrok smrti povezanih s uporabom droga, čineći više od polovice ukupnog broja smrtnih slučajeva pripisanih korištenju droga, dok su opioidi, kada se koriste u nemedicinske svrhe, glavni uzrok smrti od predoziranja drogom. Predoziranje drogom čini četvrtinu smrtnih slučajeva povezanih s drogom.

U 2021. godini, 5,3% mladih u dobi od 15 i 16 godina diljem svijeta koristilo je kanabis. Uporaba kanabisa, kao i novih psihoaktivnih tvari općenito je veća među adolescentima nego među općom populacijom.

Svijet trenutačno doživljava povećani porast ponude i potražnje za kokainom. Trenutno globalno tržište kokaina rezultat je kombinacije čimbenika na strani ponude i potražnje. Porast broja korisnika kokaina potaknut je rastom svjetskog stanovništva i povećanom stopom prevalencije u posljednja dva desetljeća.             
Zapljene kokaina također su značajno porasle, dosegnuvši 2.026 tona u 2021. godini.

Na temelju podataka o zapljenama, čini se da se trgovina na tradicionalnim tržištima metamfetamina (u Istočnoj i Jugoistočnoj Aziji te Sjevernoj Americi) stabilizirala na visokoj razini iz 2021. godine, ali se proširila i drugdje. Posljednjih godina potrošnja metamfetamina porasla je u Jugoistočnoj Europi, dok podaci za Zapadnu i Srednju Europu upućuju na stabilizaciju u 2020. i 2021. godini.

Ilegalna proizvodnja droga u Afganistanu nastavlja se mijenjati, uz sve veću nezakonitu proizvodnju metamfetamina. Stalna izvješća i zapljene metamfetamina podrijetlom iz Afganistana upućuju na to da se ekonomija u području droga ove zemlje više ne sastoji isključivo od ilegalnog uzgoja i trgovanja opijatima. Nedavno objavljena zabrana proizvodnje opojnih sredstava u Afganistanu mogla bi promijeniti opskrbu drogom u toj zemlji. Većina globalne ilegalne proizvodnje opijuma i dalje se odvija u ograničenom broju zemalja, osobito u Afganistanu. Promjene koje su u tijeku u Afganistanu vjerojatno će imati dalekosežne učinke na globalna tržišta droge, budući da je ta zemlja desetljećima ostala ključni izvor heroina za svjetska tržišta. Nagli prekidi u opskrbi makom i heroinom mogli bi imati ozbiljne posljedice za korisnike droga, kao i za osiromašene poljoprivrednike koji su se počeli oslanjati na ilegalna ekonomija opijata.

Postoji kompleksan i dinamičan odnos između droge i sukoba. Čini se da je trenutni oružani sukob u Ukrajini poremetio postojeće i nove rute krijumčarenja heroina i kokaina, ali postoje znakovi da bi mogao potaknuti i ekspanziju proizvodnje i trgovine sintetičkih droga.

Tijekom posljednjih nekoliko godina, pojavio se novi trend sinteze kanabinoida pretežno iz nepsihoaktivne tvari koja se nalazi u biljci kanabisa, uglavnom kanabidiola (CBD). Razvijeni kako bi izbjegli zakone o drogama, prodaju se u različitim oblicima: jestivim proizvodima, patronama za e-cigarete i raspršenim na kanabis. Najčešći su delta-8-THC i heksahidrokanabinol (HHC). Podaci pokazuju da njihova dostupnost  i popularnost brzo raste u SAD-u (osobito delta-8-THC) i u zapadnoj Europi (osobito HHC).

Ilegalna proizvodnja sintetičkih droga širi se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Sve je veći broj laboratorija otkriven u Središnjoj Aziji, Jugoistočnoj Aziji, Bliskom i Srednjem istoku, Africi, Europi i Sjevernoj Americi.

Opioidna kriza u Sjevernoj Americi ne jenjava, potaknuta neviđeno velikim brojem smrti od predoziranja sintetskim opioidima, uglavnom fentanilima. Primjerice, u SAD-u 2021. godine, nakon višegodišnjeg rastućeg trenda, zabilježeno je više od 80 000 smrtnih slučajeva od predoziranja opioidima, dok je u Kanadi zabilježeno gotovo 8 000 smrtnih slučajeva uzrokovanih opioidima, a fentanil je pronađen u 86 % uzoraka ljudi koji su umrli od posljedica predoziranja opioidima.

Druga opioidna kriza je nemedicinska uporaba tramadola koja nastavlja utjecati na brojne zemlje u Sjevernoj, Zapadnoj i Središnjoj Africi, na Bliskom i Srednjem Istoku te u Jugozapadnoj Aziji, ali i drugim zemljama.

Ketamin bi mogao postati glavna droga u nekim populacijskim skupinama. Nemedicinska uporaba ketamina nedavno je povećana u Zapadnoj Europi, Bliskom Istoku i nekoliko drugih zemalja u Južnoj Aziji, Sjevernoj Africi i Oceaniji. Trgovci istražuju nove načine promoviranja ketamina na nezakonitom tržištu, nudeći mješavine koje, pored ketamina sadrže i druge sastojke koji su često nepoznati korisnicima.

Nakon nekoliko godina stabilizacije, povećan je broj novih psihoaktivnih tvari na tržištu. Od 618 tvari za koje je prijavljeno da su bile prisutne na svjetskom tržištu 2021. godine, 87 ih je novoidentificirano. Kumulativni broj novih psihoaktivnih tvari identificiranih u posljednjih 15 godina dosegao je 1165 tvari u 2021. godini, a prema preliminarnim podacima, taj je broj dosegao 1184 tvari u 2022. godini. Uporaba novih psihoaktivnih tvari postala je značajna osobito u Srednjoj Aziji i Istočnoj Europi, ali i u drugim regijama.

Tržište za "captagon", nezakonito proizvedenu tvar koja uglavnom sadrži različite koncentracije amfetamina, nastavlja rasti na Bliskom i Srednjem istoku. Paralelno s trgovinom "captagonom", čini se da se razvija tržište metamfetamina na Bliskom i Srednjem Istoku, što pokazuje porast zapljena droge.

Tržište droga se diverzificira i na tržištu se droga, u svim regijama svijeta bilježe nove kombinacije droga, uglavnom mješavine kontroliranih droga koje mogu sadržavati i lijekove na recept, veterinarske lijekove, alkohol, bezalkoholna pića, bojila za hranu i arome ili čak tvari (hlapljive tvari, otrovi ili gorivo) koje su namijenjene za industrijsku upotrebu. Nove kombinacije droga sve su veći izazov za praćenje i liječenje ovisnosti o drogama.

Povećana digitalna povezanost (sve veća upotreba interneta i drugih komunikacijskih kanala, uključujući darknet, društvene mreže i druge šifrirane komunikacijske aplikacije) donijela je inovacije u načinima kupnje i prodaje droga, čineći opskrbne lance kraćim, smanjujući troškove i povećavajući dostupnost. Čini se da se novim psihoaktivnim tvarima najviše pristupa u specijaliziranim internetskim trgovinama i na dark webu, dok se kanabis i kokain češće kupuju i prodaju na društvenim mrežama.

Posljednjih desetljeća nekoliko je političkih, zakonodavnih i sudskih procesa potaknulo napore da se dopusti uporaba biljke kanabisa i proizvoda na bazi kanabisa u medicinske svrhe. Pristupi regulaciji medicinskog kanabisa uvelike se razlikuju među zemljama, što dovodi do značajnih varijacija u dostupnim proizvodima, dostupnosti pacijentima i mehanizmima opskrbe, s potencijalno različitim učincima na nemedicinsko tržište kanabisa, što može dovesti do različitih ishoda na javno zdravlje.

Razvoj politike i istraživanja o psihodelicima otvara nova pitanja. Psihodelici se trenutno koriste u različitim kontekstima: za medicinsku upotrebu, u duhovnim ili tradicionalnim medicinskim i wellness programima, u samoliječenju bez nadzora i kao rekreacijska droga. Regulatorno okruženje psihodelika za medicinsku upotrebu brzo se razvija u nekim zakonodavstvima, no najbolje prakse, kliničke smjernice i protokoli za medicinski nadziranu primjenu psihodelika tek se trebaju razviti.