x
x

Pametno raspolaganje energijom kao najvažniji zalog za bolje sutra

  30.07.2022.

U današnjem svijetu obilježenom strelovitim tehnološkim i gospodarskim napretkom, jednim od najvećih društvenih izazova postalo je pitanje kako u postojećim uvjetima postići skladan suživot s prirodom. Rast društva na ekonomskom planu donio nam je bolji standard, međutim postoji i druga, ne tako svijetla, strana novonastale situacije. Smanjenje zagađenja i povećanje uštede energije svakim danom postaje sve češće postavljeno pitanje na koje je potrebno žurno primjenjivati rješenja.

Pametno raspolaganje energijom kao najvažniji zalog za bolje sutra

Svjedoci smo energetske krize koju prati izniman porast cijena energije. S obzirom na navedeno, jasno je da će shvaćanje energije i raspolaganje istom biti neophodan način života za nas i buduće naraštaje. Riječ energija nastala je od grčke riječi „energos“ što znači aktivnost. Simbolično – jer to je upravo ono na što bismo se trebali potaknuti u vidu očuvanja okoliša u kojem živimo. Budući da energija ne može ni nastati niti nestati, već samo prelaziti iz jednog oblika u drugi, moramo pronaći i primijeniti rješenje koje uključuje pravilnu raspodjelu, odnosno postati energetski učinkovito društvo.

Energetska učinkovitost podrazumijeva zbroj isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj upotreba najmanje moguće količine energije da pritom razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Jednostavnije rečeno, to znači da bismo se trebali orijentirati na upotrebu manje količine energije za obavljanje iste funkcije, primjerice grijanja ili hlađenja prostora, pranja rublja, kuhanja i sl. Međutim, energetska se učinkovitost nikako ne smije promatrati kao štednja energije jer štednja u pravilu podrazumijeva određena odricanja, dok učinkovita upotreba energije nikada ne narušava uvjete rada i življenja. S obzirom na to da u domaćem okruženju povećanje cijena energije izravno utječe na porast cijena komunalnih usluga, njihov rast izazvat će daljnje pogoršanje standarda stanovništva. To se prije svega odnosi na sektore opskrbe električne energije, plina i vode.

Upotreba obnovljivih izvora energije, odnosno izvora energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunčeva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalna energija, nameće se kao neophodno rješenje jer su na raspolaganju u neograničenim količinama.

Korištenje obnovljivih izvora energije ima vrlo važnu ulogu u smanjenju ugljičnog dioksida, što omogućuje čišći zrak te smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima, čime se osiguravaju ekonomska stabilnost i niži troškovi za građane, što naposljetku utječe na povećanje životnog standarda. Nije zanemariv utjecaj i na male gospodarstvenike kojima smanjenje troškova za energiju rezultira povećanjem konkurentnosti i lokalnim gospodarskim razvojem, tj. otvaranjem novih radnih mjesta. Teorijski potencijal neobnovljivih izvora energije je neograničen, a na nama ostaje odluka na koji način ćemo je upotrijebiti u svrhu vlastitog i zajedničkog boljitka.

Svatko treba voditi računa i o tome da  nove „zelene” tehnologije mogu izazvati i nove rizike u području osiguranja zdravlja i sigurnosti na radu, povezane s novim materijalima, novim postupcima i oblicima proizvodnje, što ukazuje na važnost integrirane procjene radnog okoliša već od samog početka.

Čovjek je dio prirode i ne postoji kao odvojeni entitet izvan okoliša. U povezanosti čovjeka i okoliša, nije teško uočiti da je ono što je dobro za okoliš, dobro i za zdravlje čovjeka. Primjerice, za vrijeme ljeta i visokih temperatura, potrošnja energije u  velikom  dijelu odnosi se na potrošnju kroz korištenje klima uređaja. Preporuke koje se odnose na učinkovito korištenje klima uređaja u svrhu štednje energije sukladne su i preporukama koje se odnose na očuvanje zdavlja pri visokim temperaturama. Klima uređaje nije poželjno uključivati na temperature znatno niže od temperetaure okoliša. Maksimalna razlika temperature između okoliša i unutarnjih prostora ne bi trebala biti veća od šest stupnjeva, što su i preporuke koje se odnose na učinkovito korištenje energije.

Korištenje obnovljivih izvora energije, izravno ili neizravno utječe na zdravlje čovjeka. Smanjenje korištenja fosilnih goriva, smanjenje emisije ugljikova dioksida, kao i očuvanje ozonskog omotača izravan je i nužan, ne samo doprinos zdravlju čovjeka, nego i očuvanju života naše planete.

Također, korištenje lokalnih, sezonskih namirnica preporuka je svake uravnotežene prehrane, odnosno „prehrane za zdravlje“, čime se izbjegavaju nepotrebni prijevozi i skladištenja namirnica, koji podrazumijevaju potrošnju energije i onečišćenje okoliša.

Važno je napomenuti kako neplanirano kupovanje te neadekvatno čuvanje hrane pridonosi stvaranju otpada od hrane. Otpad od hrane stvara se i tijekom proizvodnje i prerade. Može nastati u svakoj od faza proizvodnog procesa, a najčešći razlozi su neodgovarajuće skladištenje sirovina i proizvoda, pripreme sirovina, problemi u tehnološkom procesu proizvodnje, kao i kod označavanja hrane te njenog pakiranja.  Takav je otpad vrlo bogat hranjivim tvarima, što predstavlja dobar izvor energije te se najčešće može koristiti kao hrana za životinje ili stočna hrana. Kako bismo sačuvali zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, potrebno ju je skladištiti u adekvatnim prostorima i na primjerenoj temperaturi, sukladno preporukama proizvođača, koje se nalaze na deklaraciji proizvoda. Lakopokvarljivu hranu kao što su mlijeko i mliječni proizvodi te svježe voće i povrće potrebno je čuvati na temperaturama od +4 °C do +8 °C, zamrznutu hranu na temperaturi od -18 °C, uz napomenu da se jednom odmrznuta hrana ne smije više zamrzavati, a hranu kojoj ističe rok trajanja možemo sačuvati još neko vrijeme upravo zamrzavanjem. Hranu koja ne zahtijeva čuvanje na određenim temperaturama preporuča se čuvati na suhom i tamnom mjestu, bez izravnog izlaganja suncu.

Ako transport hrane od proizvođača do potrošača traje dugo, potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete transporta, uključujući učinkoviti hladni lanac, odnosno održavanje odgovarajućeg temperaturnog režima, a sve kako bi se sačuvala sigurnost i kvaliteta hrane.

Ističemo kako se i otpad od hrane, te razni nusproizvodi u procesu proizvodnje hrane, kao što su komina od masline i grožđa, koja nastaje u proizvodnji vina i maslinovog ulja, mogu upotrijebiti kao novi obnovljivi izvori energije.  

Hodanje u prirodi i plivanje, sukladno zdravstvenim preporukama, najprirodnije su aktivnosti za naše tijelo i um, a ne zahtijevaju nikakva ulaganja niti grijane ili hlađene prostorije, osim primjerene obuće ili odjeće.

Ovo su samo neki od primjera koji pokazuju kako umjerenost u svim životnim navikama možemo i trebamo preslikati i na učinkovito korištenje energije radi čega ćemo ujedno ostvariti višestruku dobit i u zdravstvenom smislu.

Danas, više nego ikada, važnost vode dolazi u prvi plan. Tome nije razlog samo činjenica da je kvalitetne vode iz prirode, koja zahtijeva tek neznatnu obradu kako bi bila prikladna za piće ili primjenu u raznim tehnološkim procesima, sve manje, već je tome razlog i što svi ti postupci zahtijevaju i energiju. Zbog toga se velika pozornost mora posvetiti rješenjima za pripremu, obradu, zaštitu i pročišćavanje vode.

Ubrzani razvoj industrije i poljoprivrede u posljednjih 30-tak godina te koncentracija stanovništva u urbanim sredinama, kao posljedicu ima sve više problema u smislu zaštite voda. Izgradnja vodovoda utjecala je na količinu otpadne vode koja se naglo povećavala i koja je putem kanalizacije odvođena u rijeke. Međutim, mnogi gradovi u Hrvatskoj nemaju riješen problem pročišćavanja otpadnih voda, što predstavlja opasan izvor zagađenja podzemnih i površinskih voda. Nepročišćene otpadne vode mogu dospjeti u podzemlje ili vodotokove te zagaditi sama izvorišta ili vodocrpilišta. Dodatan problem predstavlja činjenica da u Hrvatskoj nije riješen problem odlaganja komunalnog otpada na adekvatan način, što dodatno predstavlja veliku opasnost jer oborinske vode – kiša ili snijeg otapaju mnoge potencijalno opasne tvari koje postoje na deponijima otpada. Otopivši se u takvoj vodi, one nastavljaju put u podzemlje te predstavljaju izuzetnu opasnost za izvorišta i vodocrpilišta.

U Hrvatskoj značajno vodno bogatstvo predstavljaju podzemne vode. Podzemna voda je strateški prirodni resurs, koji ima presudnu ulogu za ekonomski i socijalni razvoj hrvatskoga gospodarstva. Što podzemne vode znače za Republiku Hrvatsku najbolje je vidljivo iz podatka da se 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpilištima i kaptiranim izvorištima. Podzemne vode u kršu od naročitoga su značaja za Hrvatsku, budući da je 50% naše zemlje prekriveno kršem. U krškim vodonosnicima nalaze se strateške rezerve podzemnih voda Hrvatske, koje po količini i izuzetnoj kakvoći mogu zadovoljiti potrebe vodoopskrbe cijelih regija te osigurati značajan ekonomski i socijalni razvoj hrvatskoga društva. Ovako značajne prirodne resurse potrebno je zaštititi kroz nastojanje da se očuva prirodna kakvoća podzemnih voda.

Zagađenje podzemnih voda gotovo je nemoguće izbjeći, a najveće je tamo gdje su i potrebe za vodom najveće. Zaštitu podzemnih i površinskih voda nemoguće je provoditi djelomično. Ona se mora provoditi u okviru cjelovite zaštite okoliša i ne poznaje regionalne, nacionalne ili državne granice. Podzemne vode moguće je zaštititi na tri razine:

  1. Zaštita strateških zaliha podzemne vode;
  2. Zaštita pojedinih crpilišta i
  3. Zaštita eksploatacijskih objekata (zdenaca).

Razvijene zemlje grade sustave za pročišćavanja otpadnih voda, čime čuvaju svoje podzemne zalihe i kvalitetu tla. U njima se potiču i trendovi smanjenja primjene agrotehničkih kemijskih sredstava i usmjeravanje potrošača prema organski proizvedenoj hrani. Očekuje se da će to u razvijenim zemljama očuvati vode od daljnjeg zagađenja.

Treba reći da su naše podzemne vode bolje kvalitete od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama. Osim što je to prirodno uvjetovano položajem, razlog leži i u tome što nemamo razvijenu industriju koja je veliki zagađivač.

Kakvu će vodu stanovnici Hrvatske piti u budućnosti ovisit će o:

  • razini ekološke svijesti svakog pojedinca
  • primjeni suvremene tehnologije u pročišćavanju otpadnih voda iz industrija i kućanstava
  • kontroliranoj primjeni agrotehničkih sredstava (pesticida)
  • kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada
  • planiranju prometnica u skladu s potrebama zaštite voda
  • nadziranju prijevoza opasnih tvari.

 

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalMaxfluAndol PRO
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxirino
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: