x
x

Svjetski dan zaštite okoliša

  05.06.2023.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.

Svjetski dan zaštite okoliša

Investicije u zaštitu okoliša

Nažalost, dugogodišnje ljudsko djelovanje ostavilo je posljedice na okoliš, a svojevrstan ‘’popravak’’ učinjenog nije nimalo jednostavan ni kratkoročan. Države diljem svijeta donose razne mjere, ulažu u zaštitu okoliša i potiču odgovornije ponašanje. Ukupne investicije u zaštitu okoliša u Hrvatskoj u 2020. iznosile su 2,9 milijardi kuna, što je u odnosu na 2019. smanjenje za 2,1%, a u odnosu na 2018. povećanje za 6,8%. Prema podacima Eurostata, prihodi od poreza na okoliš u 2020. na razini zemalja Europske unije iznosili su 5,6% ukupnih poreznih prihoda, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio 8,9%.

Korištenje obnovljive energije − korak k očuvanju planeta

Kad je riječ o zaštiti okoliša, ujedno se posebna pozornost pridaje potrošnji energije i, općenito, potrošnji energenata. Svakog se dana diljem svijeta koriste ogromne količine energije, kako u različitim industrijama i granama gospodarstva, tako i u milijunima kućanstava. Iskorištavanje obnovljivih izvora energije važan je korak u traženju dugotrajnijeg rješenja za očuvanje planeta. Stoga je dobro znati da se, prema posljednjim raspoloživim podacima za 2020. godinu, 31,0% energije u Hrvatskoj koristilo iz obnovljivih izvora energije, dok je na razini Europske unije obnovljiva energija činila 21,1% finalne potrošnje energije.

Recikliranje – cilj kojem svatko može doprinijeti

Moderni svijet svakodnevno se bori s nagomilanim otpadom. Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji u 2020. proizvodilo se 505 kg komunalnog otpada po stanovniku, dok je u Hrvatskoj prosjek bio manji i iznosio je 418 kg po stanovniku. Okolišu se može pomoći pravilnim skladištenjem otpada te njegovim recikliranjem i ponovnom uporabom. Na razini Europske unije u 2020. recikliralo se čak 47,8% komunalnog otpada. U Hrvatskoj je ta brojka bila manja te je iznosila 34,3%. Posljednjih godina naglasak je i na recikliranju biootpada. Tijekom 2020. u Europskoj uniji recikliralo se 90 kg biootpada po stanovniku, dok se u Hrvatskoj ta vrsta otpada reciklirala mnogo manje, točnije, recikliralo se 23 kg biootpada po stanovniku.

Mali koraci za jednu Zemlju

Iako se recikliranje čini kao dobra početna stanica, tj. ono prvo što svatko od nas može učiniti ako zaista želi doprinijeti zaštiti okoliša, neki su se odlučili i za razne druge poteze. Jedan od njih jest korištenje vozila s nultom emisijom, koja su na razini Europske unije u 2020. činila 5,3% svih novoregistriranih osobnih automobila. U Hrvatskoj je taj udio manji te je iznosio 1,5%.

Mnogima su prva pomisao na zaštitu okoliša golema prirodna bogatstva i ogromne šumske površine te bioraznolikost. Svaka zemlja, a u njih zasigurno spada i Hrvatska, ponosi se svojim netaknutim prostranstvima koja su, osim što su dom tisućama biljaka i životinja, utočište i nama ljudima. Da bi ostala takva trebaju se čuvati, pa posebno raduje Eurostatov podatak da je u 2020. više od trećine (37,8%) ukupne površine Hrvatske bilo zaštićeno područje, dok je u na razini Europske unije zaštićenim područjem bilo proglašeno 26,4% njezine ukupne površine.

Imajući na umu sve navedeno, počnimo već danas i vlastitim koracima, koji se katkad čine malima, ali su itekako važni u ostvarivanju zajedničkog cilja, doprinesimo zaštiti okoliša. Jer samo je jedna Zemlja!