Ruptura stijenke lijeve klijetke je često fatalna komplikacija i smrtnost je veća u pacijenata s drugim strukturnim bolestima srca kao što je teška kombinirana aortna greška, objavljeno je u časopisu Cardiologia Croatica.
Biološki mehanizam djelovanja nedostatka vitamina D u patogenezi koronarne bolesti nije jednostavan. Na temelju dostupnih podataka, može se pretpostaviti da je učinak vitamina D dvojak: jedan izravno imunomodulirajući i drugi neizravni, djelovanjem na poznate klasične čimbenika rizika.
U mnogim zemljama provode se programi vezani za „zdravo srce“ koji podrazumijevaju savjetovanje i edukacijske metode kojima se stanovništvo ohrabruje na smanjenje rizika od razvoja srčanih bolesti. Ti čimbenici rizika uključuju visoku razinu kolesterola, prekomjerni unos soli hranom, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, hranu s visokim udjelom masnoća, pušenje, dijabetes i ...
Pacijentica s preboljenim infarktom miokarda i ugrađenim stentom javlja se u kardiološku ambulantu zbog pogoršanja simptoma: bol u prsištu neovisno o naporu sa širenjem u lopatice, zaduha u naporu.
Kod osoba s povišenim arterijskim tlakom rizik nastanka srčanog infarkta dvostruko je veći od normotenzivnih osoba, a ako se tome doda i povišeni kolesterol u krvi rizik nastanka srčanog infarkta povećava se i za 15 puta u odnosu na osobe s normalnim arterijskim tlakom i kolesterolom.
Muška ćelavost i to osobito ćelavost na području tjemena nosi veći rizik za koronarnu bolest, zaključak je meta-analize objavljene u časopisu BMJ Open.
U KBC-u Zagreb danas je otvoren novi Laboratorij za intervencijsku kardiologiju s dva najmodernija radiološka sustava za kateterizaciju srca. Riječ je o kapitalnoj investiciji koju je Ministarstvo zdravlja financiralo sa 16 milijuna kuna, a u planu je nabavka još dva uređaja.
Dijagnostička vrijednost pojedinačnih simptoma i znakova za koronarnu bolesti srca kod bolesnika s boli u prsima utvrđena je meta-analizom i objavljena u CMJ-u.
U novije vrijeme, razvojem tzv. modernog načina života, sve se više spominju psihološke, socioekonomske i prehrambene karakteristike kao mogući čimbenici rizika KBS. U članku su obrađne psihosocijalne karakteristike kao čimbenici rizika i prediktori razvoja koronarne bolesti srca.
Poremećaji metabolizma glukoze u akutnih bolesnika uključuju poremećaje poput hiperglikemije i hipoglikemije, odnosno odstupanja koncentracija glukoze u plazmi izvan referentnih raspona.
