Novije kliničke studije sugeriraju da statini pozitivne učinke na smanjenje kardiovaskularnog rizika ne ostvaruju samo sniženjem razine kolesterola već i nizom o kolesterolu neovisnih – pleiotropnih – učinaka. Navedeni učinci obuhvaćaju poboljšanje endotelne funkcije, slabljenje vaskularnog i miokardijalnog remodeliranja, inhibiciju upalnog odgovora i stabiliziranje plaka, mehanizme ...
Nova istraživanja pokazuju kako obiteljske veze mogu i štetiti i pomoći srcu. Studija koja je obuhvatila 4573 sudionika, uglavnom sredovječnih muškaraca i žena, u Danskoj, pokazala je kako obiteljske brige povećavaju rizik za anginu pektoris.
Tjelesna aktivnost je dokazano značajan čimbenik u smanjenju morbiditeta i mortaliteta kardiovaskularnih bolesti.
U nestabilnoj angini pektoris beta blokatori smanjuju simptome i rizik nastanka akutnoga infarkta miokarda, ali ne utječu na sveukupnu smrtnost. Prema važećim smjernicama svi bolesnici s akutnim infarktom miokarda, trebali bi, ako ne postoje kontraindikacije (hipotenzija, teška kongestivna dekompenzacija srca, teža bubrežna disfunkcija, nepodnošljivost ACE inhibitora i sl.) primati ACE ...
Hitno zbrinjavanje bolesnika s akutnim koronarnim sindromom uključuje provjeru vitalnih funkcija, kratku i ciljanu anamnezu, snimanje EKG-a, postavljanje venskoga puta, te davanje analgetika: od nitroglicerola do morfina, acetilsalicilnu kiselinu u početnoj dozi od 300 mg (sažvakati i potom progutati), te po mogućnosti kisik 2-4 L/min putem maske ili nosnoga katetera, a ako nema simptoma i ...
Koronarna bolest srca, odnosno AKS (akutni koronarni sindrom) kao njezina akutna komplikacija, predstavlja jedan od najčešćih uzroka smrti u svijetu, posebice u razvijenim i srednje razvijenim zemljama. Akutni koronarni sindrom (AKS) jest kliničko stanje kojemu je u podlozi naglo nastala, kritična ishemija miokarda i podrazumijeva dva entiteta: nestabilnu anginu pektoris i infarkt miokarda.
