''100 (i pokoja više) crtica iz znanosti o prehrani'' je namijenjena budućim ili bivšim studentima Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ili onima kojima su hrana i prehrana posao ili interes.
Na koji način te kako držanje dijete utječe na kasnije prehrambene navike te zašto većina dijeta neuspješno završava bio je predmet zanimanja studije provedene na Stanford University.
Zbog epidemije pretilosti sve veća pozornost posvećuje se uzrocima povećane konzumacije hrane. Australski znanstvenici proveli su istraživanje na 96 žena te su ih educirali o veličinama porcija i razlozima zašto dolazi do prekomjernog unosa hrane.
Rezultati istraživanja objavljeni na American Heart Association's Epidemiology and Prevention/Nutrition, Physical Activity and Metabolism 2013 Scientific Sessions ukazuju na zabrinjavajuće visoke količine natrija koje djeca konzumiraju na svakodnevnoj bazi putem gotovih pakiranih obroka.
University of North Carolina provelo je istraživanje ispitujući utjecaj gena na izbirljivost prilikom isprobavanja novih vrsta hrane u djece. U studiji je sudjelovalo 66 blizanaca dobi 4 do 7 godina te su rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Obesity.
Ne postoji bolest ili stanje u današnjem modernom svijetu, koje na neki način nije povezano, pojačano ili uzrokovano stresom. U borbi protiv stresa i njegovih posljedica, uglavnom se oslanjamo na odgovor organizma koji se manifestira kroz izuzetno djelotovoran i kompleksan set reakcija.
Rezultati objavljeni na American Stroke Association's International Stroke Conference 2013. ukazali su na opasnosti koje učestala konzumacija „južnjačke“ prehrane može imati.
Nedavna meta analiza je pokazala da pridržavanje mediteranskoj dijeti značajno smanjuje rizik od ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, te pojavnost Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Istraživanje objavljeno u časopisu Appetite temeljeno je na podacima sakupljenim putem ankete National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES) 2007-2008.godine donijelo je zanimljive rezultate koje povezuju konzumaciju hrane te prehrambene navike sa snom.
Konzumacija mononezasićenih i polinezasićenih maslih kiselina u maslinovom ulju, avokadu, orašastim plodovima, sjemenkama, ribi i zelenom lisnatom povrću te suplemenata koji sadrže eikozapentaenoičnu kiselinu smanjuje rizik od depresije. Mediteranska prehrana povezuje se sa smanjenjem rizika od 30% u odnosu na prehranu bogatu mesom, mliječnim proizvodima i trans-masnim kiselinama.
