Preostalih 508 ordinacija koje nisu potpisale novi ugovor, nastavile su raditi temeljem važećeg ugovora, a HZZO im omogućuje bilježenje, ali ne i ispostavljanje računa za novo utvrđenje dijagnostičko-terapijske postupke dok će novi model ugovora moći potpisati tek za iduću godinu. "S novim modelom ugovaranja porastao je broj preventivnih pegleda pa je tako u lipnju ispunjeno šest puta više preventivnih panela nego u travnju, a udvostručilo se i praćenje kroničnih bolesnika. Također je zabilježen i 5-postotni pad upućivanja pacijenata u specijalistiku te za više od 30 posto u laboratorije primarne zaštite", kaže Tatjana Prenđa Trupec, v.d. zamjenice ravnatelja HZZO-a. U Zavodu su zadovoljni činjenicom da u primarnoj zaštiti stagnira potrošnja lijekova u ukupnom iznosu, unatoč činjenici da su na listu lijekova uvršteni novi, skupi lijekovi te da je od Nove godine uveden i PDV na lijekove u iznosu od pet posto.

Obavljeni dijagnostičko-terapijski postupci

U Zavodu ističu da je u primarnoj zaštiti porastao i broj obavljenih dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP)."U primarnoj zaštiti napokon se može bilježiti sve što se radi, a praćenjem izvršenja putem business inteligent sustava koji se uskoro očekuje imat ćemo i uvid u afinitete i izvršenja pojedinih liječnika. Sve će to predstavljati osnove za ugovaranja u slijedećim ugovornim razdobljima i to u smislu boljeg gate-keepinga, komoditeta pacijenta i smanjenja porasta potrošnje u zdravstvenom sustavu", kaže Prenđa Trupec.

Planovi u 2014.

• financirati izvanlimitne dijagnostičko-terapijskih postupaka za horizontalno upućivanje pacijenata
• uvođenje novih panela za praćenje trudnica u ginekologiji, djece u pedijatriji i dentalnoj medicini, djece s posebnim potrebama, te dodati nove panele kroničnih bolesnika liječnicima obiteljske medicine za praćenje još kroničnih nezaraznih bolesti poput bolesti prostate, štitnjače, osteoporoze i sl.
• kroz uvođenje novih dijagnostičko-terapijskih postupaka planiramo poticati opremanje skupne prakse naročito s telemedicinskom opremom u ruralnim krajevima i na otocima
• uspostavljanje zatvorene društvene mreže za komunikaciju između doktora primarne zaštite kao i s HZZO-om
• pomoć domovima zdravlja za uspostavu ugovorenih dispanzera
• omogućiti suradnju patronažne službe i zdravstvene njege u kući s liječnikom koji će preventivnim pregledima pokriti i onih 20 posto pacijenata koji ne dolaze u ordinacije primarne zaštite, naročito u ruralnim područjima gdje je taj postotak još i veći
• omogućit suradnju bolnica s liječnikom primarne zaštite kroz eUputnicu, eNalaz i eOtpusno pismo koje će automatski biti poslano u ordinacije
• dodatno smanjiti administativno opterećenje liječnika kroz uvođenje eRačuna i 'ordinacije bez papira'
• s obzirom da se trenutno kroz epSOS projekt testira razmjena eRecepta sa zemljama Europske unije koje su u mogućnosti razmjenjivati podatke, hrvatski pacijenti će, kad sustav zaživi u Europi, moći podizati kroničnu terapiju propisanu od njihovog liječnika u bilo kojoj europskoj zemlji

Prihodi

Ukupni budžet za primarnu zdravstvenu zaštitu bez lijekova na recept za 14 djelatnosti u ovoj je godini porastao za pet posto i to s 2,9 milijardi kuna u 2012. na 3,045 u 2013. godini. U HZZO-u kažu da će se, s obzirom da je novi model ugovaranja počeo 1. travnja, stvarno povećanje izdvajanja vidjeti tek na kraju godine. Ono što je također važno, kaže Prenđa Trupec, jest da više od 75 posto timova koji su potpisali ugovor po novom modelu ima veće prihode nego po starom modelu plaćanja. Uspoređujući lipanj 2012. i lipanj ove godine prihodi su povećani za oko devet posto u pet osnovnih djelatnosti.