Prostatični specifični antigen (PSA) proizvode žljezdane stanice prostate, on je protein i dio je sjemene tekućine (sperme). Većina PSA nastalog u prostati izlazi sa sjemenom tijekom ejakulacije, a samo vrlo mali dio odlazi u krv.

U krvi se PSA nalazi sam za sebe (tzv. slobodni PSA) ili udružen s drugim sastojcima krvi (tzv. vezani ili kompleksni PSA). Zbroj slobodnog i vezanog oblika nazivamo ukupni PSA i njega mjerimo krvnom pretragom koju nazivamo standardni PSA test.
Porast vrijednosti PSA može biti uzrokovan rakom prostate, ali i nekom drugom bolešću prostate, kao što je dobroćudno povećanje prostate, tzv. benigna hiperplazija prostate (BPH) koja nastaje sa starenjem ili upala prostate (prostatitis). Postupci koji iritiraju prostatu kao što je uvođenje katetera ili cistoskopa u mokraćnu cijev, te biopsija prostate također mogu povisiti PSA.

Uobičajeno se smatra da je najviša normalna vrijednost PSA testa do 4 ng/mL (nanograma po mililitru). Kod vrijednosti između 4 i 10 ng/mL valja posumnjati na postojanje raka prostate. Kako se vrijednost PSA povećava iznad 10 ng/mL, znatno se povećava i vjerojatnost da muškarac boluje od raka prostate.

Sam PSA test ne daje dovoljno informacija za razlikovanje benignih stanja od raka, međutim vrijednost PSA pomaže liječniku u odluci treba li nastaviti tražiti druge znakove raka prostate. Zbog toga je kod povišenog nalaza PSA testa najvažnije posavjetovati se s liječnikom o daljnjem postupku.

Kod onih koji su već oboljeli od raka prostate, PSA test odobren je za praćenje i otkrivanje povrata bolesti. Budući da se PSA stvara u tijelu i može se koristiti za otkrivanje i praćenje tumora često ga nazivamo i tumorskim biljegom.
Kod onih za koje se ne zna imaju li rak prostate PSA test odobren je kao pomoć kod otkrivanja, zajedno s digitorektalnim pregledom. Tijekom ovog pregleda liječnik pregleda prostatu i traži znakove kvrga i izbočina na njoj, provjerava veličinu, oblik, njenu tvrdoću i bolnu osjetljivost na pritisak.

PSA test se često koristi i za screening (probir, dijagnostički test) kod muškaraca starijih od 50 godina, koji nemaju nikakvih tegoba. Upotreba PSA testa kod screeninga u svakom slučaju značajno pomaže da se rak prostate otkrije u ranijem stadiju, kad se može u potpunosti izliječiti.

Ipak, screening može dovesti i do pretjeranog dijagnosticiranja. To se primjerice događa kad PSA test otkrije vrlo mali rak, koji ne bi ugrozio život muškarca, a osoba bude izložena riziku komplikacija od nepotrebnih daljnjih postupaka.

Zbog toga preporuke o rutinskom screeningu variraju - neki liječnici preporučaju godišnje provjere PSA kod muškaraca iznad 50 godina, dok drugi ne. Tek je potrebno utvrditi optimalan način screeninga, dobnu skupinu koja će od toga imati najveće koristi, te učestalost kojom ga treba provoditi.