x
x

Klinička primjena bihevioralnih načela u zaštiti mentalnog zdravlja

  prof. dr. sci. Dubravka Šimunović
  Laura Šamec. Bacc. Therap. Occup.

  23.12.2010.

Kognitivno-bihevioralni pristup omogućuje specijaliziranom terapeutu da procijeni i analizira interakcije pojedinca u odnosu na osobne misli, emocije i ponašanja. Cilj intervencije je da se prekine negativni ciklus. Terapeut kombinira kognitivno-bihevioralne tehnike koje se zasnivaju na rješavanju problema kako bi se pomoglo pojedincu da prepozna vlastite negativne emocije i situacije koje vode do njih.

Klinička primjena bihevioralnih načela u zaštiti mentalnog zdravlja

Kognitivno-bihevioralni pristup

Krajnji cilj kognitivno-bihevioralne terapije je razviti adaptivniji kognitivni ciklus, te se fokusirati na sadašnje sadržaje, sadržajne probleme u životu pojedinca uz izbjegavanje svakog pokušaja analize ili interpretacije nesvjesnog materijala.

Kognitivno-bihevioralni pristup (eng. behaviour - ponašanje, eng. cognitio - spoznaja) je pristup čiji je cilj analizirati učinke mišljenja i emocija u percepciji samog sebe kao kompetentnog i učinkovitog aktera u okviru svoje sredine. U okviru tog pristupa analizira se učinak ponašanja i tehnike kojima se ponašanje može mijenjati. Neosporna je veza između lažnih načina mišljenja i osjećanja ili opažanja svijeta u stanju raznih mentalnih poremećaja kao što su anksioznost, fobija, sindrom kroničnog umora, depresija itd. Provedba kognitivno-bihevioralnog pristupa u području mentalnog zdravlja iziskuje dodatnu edukaciju zdravstvenih djelatnika. Kognitivno bihevioralni pristup omogućuje procjenu u uvjetima primjetljivog ponašanja, omogućuje specijaliziranom terapeutu da procijeni i analizira interakcije pojedinca u odnosu na osobne misli, emocije i ponašanja. Cilj intervencije je da se prekine negativni ciklus. Terapeut kombinira kognitivno-bihevioralne tehnike koje se zasnivaju na rješavanju problema kako bi se pomoglo pojedincu da prepozna vlastite negativne emocije i situacije koje vode do njih. Krajnji cilj kognitivno-bihevioralne terapije je razviti adaptivniji kognitivni ciklus, te se fokusirati na sadašnje sadržaje, sadržajne probleme u životu pojedinca uz izbjegavanje svakog pokušaja analize ili interpretacije nesvjesnog materijala.

Kognitivno-bihevioralna procjena

Kognitivno-bihevioralna procjena naglašava mogućnost promjene, pomažući bolesniku da misli o tome što se može postići umjesto da se bavi svojim problemima.

Kognitivno-bihevioralno formuliranje problema definirano je dijagnostičkim kategorijama koje pružaju širok raspon indikacija o korisnim tretmanima (što ta osoba čini otvoreno ili prikriveno, a što bi htjela promijeniti). Što sve (mentalno iznutra) izaziva problematično ponašanje: u kojem okruženju se pojavljuje to ponašanje. Važno je odrediti što održava to ponašanje kratkoročno ili dugoročno. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji razlikujemo četiri vrste reakcija:

1. bihevioralne-simptomi mogu biti izazvani širokim rasponom ponašanja; npr. neku opsesivnu ženu možda uopće nisu smetali noževi u njezinoj kuhinji, ali se vrlo uznemirila kad ih je upotrebljavala.

2. fiziološke-ove reakcije mogu biti relativno specifične za problem, pa tako lupanje srca može kod bolesnika izazvat jake simptome anksioznosti; postoje i općenitiji faktori poput umora, uzimanja kofeina, koji mogu utjecati na opću razinu pobuđenosti ili na sam problem.

3. kognitivne-bolesnik može imati teškoće u identifikaciji relevantnih misli ili mu je teško usredotočiti se na dovoljno specifične misli; to može biti posljedica neobraćanja pažnje na te misli ili toga što bolesnik, kad nije uzrujan, opisuje te misli kao pretjerane; drugi bolesnici mogu biti svjesni da njihove misli igraju glavnu ulogu u prezentaciji simptoma, pa mogu kad se loše osjećaju razgovarati sami sa sobom.

4. emocionalne-depresija i anksioznost jesu najočitije, ali i druga stanja poput razdražljivosti i uzbuđenja mogu biti relevantna; npr. fobična bolesnica osjeća se još anksioznije u fobičnim situacijama kad je razdražljiva, pa prema tome ona može razmotriti što je čini razdražljivom i može li nešto promijeniti. Kognitivno-bihevioralna procjena naglašava mogućnost promjene, pomažući bolesniku da misli o tome što se može postići umjesto da se bavi svojim problemima. Jedna od važnih funkcija procjenjivanja je da se utvrdi postoji li nešto čime se treba bitno baviti.

Kognitivno-bihevioralna intervencija

Ako postoji više od jednog problema, terapeut i bolesnik moraju se dogovoriti na koji će se problem intervencija usredotočiti. Problem se analizira jedan po jedan, prema sljedećim koracima: bihevioralna analiza čini glavni dio intervjua u kojem se problemi podrobno razmatraju.

Glavni cilj procjene je postići s bolesnikom slaganje oko formulacije i plana tretmana. Procjena omogućuje terapeutu uvid u tretman i njegovu usklađenost s namjerama. Terapeut treba pažljivo slušati bolesnika te pokazati zanimanje za njegov problem. Sažimanje i parafraziranje onog što je bolesnik rekao omogućuje terapeutu da bolesniku iznese svoje razumijevanje problema. Primjerice, nakon slušanja opisa bihevioralnih problema terapeut će reći: "Ako sam dobro shvatio, Vi kažete da se trudite ugoditi drugim ljudima, ali zvuči kao da Vas to povremeno jako iscrpljuje. Je li to točno?" Na taj način iskazivanjem povećanog interesa može se ohrabriti da proširi relevantna područja. Terapeut isto postiže verbalnim znakovima poput kimanja glavom, kao i verbalnim komentarima i pitanjima. Međutim, terapeut mora pripaziti da stvoreni zaključci o bolesnikovim problemima ne utječu na njegova pitanja ili interpretaciju bolesnikovog odgovora. Nekim bolesnicima je teško opisati svoje probleme i daju samo nejasne navode. Tada može koristi postavljanje slijedećih pitanja: "Možete li mi opisati što se dogodilo posljednji put kad ste se uzrujali? Kada je to bilo? Što ste prvo uočili? Na koji se način Vaš život od tada promijenio? Čega ste se zbog problema morali odreći?" Iz primjera je vidljivo da je u toj fazi potrebno upoznati se s problemom samo u glavnim crtama. Terapeut prikuplja znakove o onome što je možda prethodilo tom problemu kao i faktore koji ga održavaju. Ako postoji više od jednog problema, terapeut i bolesnik moraju se dogovoriti na koji će se problem intervencija usredotočiti. Problem se analizira jedan po jedan, prema sljedećim koracima: bihevioralna analiza čini glavni dio intervjua u kojem se problemi podrobno razmatraju.

Postavljanje ciljeva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji

Terapeut treba formulirati ciljeve tako da se više osoba može složiti da su ti ciljevi ostvareni i tako povećati pouzdanost uz postizanje ciljeva.

Osnovni cilj je otkrivanje onog što sada održava problem kao i način na koji problem interferira s bolesnikovim životom. Postavljanje ciljeva zahtijeva slaganje s pacijentom u detaljno određenim, specifičnim ciljevima za svako od problematičnih područja kao i postavljanje podciljeva. Postavljanje ciljeva može pomoći u određivanju područja u kojima se terapeut i bolesnik ne razumiju, što bolesniku pomaže u donošenju odluke o nastavljanju ili prekidu tretmana. Definiranje ciljeva priprema pacijenta na završetak tretmana, no to ne znači da se ciljevi ne mogu ponovnim dogovorom mijenjati. Na kraju postavljanje ciljeva omogućava evaluaciju ishoda povezanog s utvrđenim problemima pojedinca. Kako terapeut određuje ciljeve?

Terapeut unaprijed treba imati sljedeće spoznaje o ciljevima:

1. ciljeve treba postaviti u pozitivnom obliku da je jasno prema čemu se bolesnik usmjerava; korisno je navesti pozitivne ciljeve (npr. rado bih da mogu pozvati prijatelje na ručak kao što sam to nekad mogla)

2. ciljevi trebaju biti specifični i detaljni; bolesnici često nisu svjesni kakvi bi željeli biti

Terapeut treba formulirati ciljeve tako da se više osoba može složiti da su ti ciljevi ostvareni i tako povećati pouzdanost uz postizanje ciljeva.

Zaključak

Kognitivno-bihevioralnim tehnikama pokušava se doprijeti do uzroka tegoba i mijenjati ne samo pojedine obrasce ponašanja, već unijeti promjene u ličnost i cjelokupno funkcioniranje osobe. Može se zaključiti da primjena kognitivno-bihevioralne terapije kod psiho-socijalnih poremećaja uključuje mnogobrojne pristupe, tehnike koje su međusobno povezane u cjelinu, a važne su za funkcioniranje čovjeka u svim aktivnostima svakodnevnog života.

Literatura

Barlow, D.H., Hayes, S.C., Nelson, R.O.(1984). Kognitivno bihevioralna procjena u Kognitivno bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme (Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M.): Naklada Slap, 2008:13-42

Barlow, D.H., Blanchard, E.B., Vermilyea, J.A., Vermilyea, B.B., Di Nardo, P.A.(1986). Anksiozna stanja u Kognitivno bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme (Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M.): Naklada Slap, 2008:53

Clark, D.M., Salkovskis, P.M., Gelder, M., Martin, M., Anastasiades, P., Hackmann, A., Middleton, H., Jeavons, A.(1988). Anksiozna stanja u Kognitivno bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme(Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M.): Naklada Slap, 2008:53

Clark, D.M.(1986a). Anksiozna stanja u Kognitivno bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme(Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M.): Naklada Slap, 2008:53-59

Trower, P., Bryant, B., Argyle, M.(1978). Kognitivno bihevioralna procjena u Kognitivno bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme(Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M.): Naklada Slap, 2008:13-49

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalBisolexPLIVIT D 2000
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: