Mišići nisu samo estetski važni – oni su najveći organ u tijelu po masi i ključni su za metabolizam, hormonalnu ravnotežu i prevenciju bolesti. Skeletni mišići reguliraju više od 75% inzulin-posredovanog unosa glukoze, čime smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih poremećaja. Osim toga, mišićna masa značajno utječe na dnevnu potrošnju energije, a gubitak mišića s godinama povećava rizik od metaboličkih bolesti.

S godinama, mišićna masa prirodno opada – već od 40. godine gubimo 0,5% mišićne mase godišnje, a nakon 60. godine taj gubitak može doseći i 3% godišnje. Bez odgovarajuće prehrane i vježbanja, to vodi do sarkopenije i dinapenije – stanja koja povećavaju rizik od padova, lomova i gubitka samostalnosti.

Mišići su i ključni rezervoar proteina. Tijekom bolesti, traume ili stresa, tijelo koristi mišićne proteine za imunološku obranu i obnovu tkiva. Osobe s niskom mišićnom masom imaju lošije ishode – dulje borave u bolnici, češće razvijaju komplikacije i imaju nižu stopu preživljenja, primjerice kod karcinoma ili teških ozljeda.

Kako očuvati mišiće?

Prevencija gubitka mišićne mase zahtijeva ranu i kontinuiranu intervenciju. Ključne strategije uključuju:

• Redovito vježbanje snage – otporni trening potiče rast mišića, poboljšava funkciju mitohondrija, smanjuje upalu i povećava gustoću kostiju.
• Dovoljan unos proteina – osobito kod starijih osoba, kako bi se suprotstavili anaboličkoj rezistenciji.
• Praćenje mišićne funkcije – jednostavne metode poput mjerenja snage stiska šake ili opsega lista mogu pomoći u procjeni rizika.

Iako se kardio vježbe često ističu u prevenciji bolesti srca, istraživanja pokazuju da trening snage ima snažan učinak na zdravlje srca, gustoću kostiju i smanjenje kronične upale. Mišići tijekom vježbanja izlučuju mioine – tvari koje reguliraju imunitet i metabolizam, te smanjuju rizik od bolesti poput artritisa, dijabetesa i Alzheimerove bolesti.

Praktične prepreke i rješenja

Unatoč dokazima, mnogi liječnici ne propisuju vježbanje – samo 17% ih to redovito čini, a većina se osjeća nedovoljno educirano. Rješenje? Suradnja s fizioterapeutima i stručnjacima za tjelesnu aktivnost, kao i edukacija pacijenata o važnosti mišićne mase za dugoročno zdravlje.

Dobra vijest je da nikada nije kasno za početak. Istraživanja pokazuju da i osobe starije od 70 godina mogu značajno poboljšati snagu i mišićnu masu u samo 8 do 12 tjedana treninga. Čak i vježbanje s lakšim utezima, ako se izvodi do zamora, može biti jednako učinkovito kao i rad s većim opterećenjem.

Zaključak

Mišići su više od estetskog cilja – oni su temelj zdravog starenja, otpornosti na bolesti i očuvanja samostalnosti. Vrijeme je da ih počnemo tretirati kao vitalni znak zdravlja, jednako važan kao krvni tlak ili razina šećera u krvi.