Skeletni mišići čine 30–50 % tjelesne mase i odgovorni su za više od 75 % inzulin-posredovane prerade glukoze. Gubitak mišićne mase povećava rizik od metaboličkih poremećaja, smanjuje potrošnju energije i doprinosi razvoju sarkopenije — progresivnog gubitka mišićne mase i snage s godinama. To vodi do slabosti, padova i gubitka neovisnosti, a u težim slučajevima i do smrtnosti, osobito kod hospitaliziranih i kronično bolesnih osoba.

Mišići su ključni i u oporavku od bolesti i ozljeda jer služe kao rezerva proteina za imunološki odgovor i regeneraciju tkiva. Nedostatak mišićne mase može značajno otežati oporavak, a kod starijih osoba, primjerice nakon prijeloma kuka, čak 50 % više nikada ne prohoda.

Prevencija gubitka mišićne mase zahtijeva ranu i kontinuiranu intervenciju — prvenstveno kroz redovito provođenje treninga snage i dovoljan unos proteina. Iako se kardio vježbe često ističu, trening snage ima jedinstvene prednosti: potiče rast mitohondrija, smanjuje upale, povećava gustoću kostiju i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Unatoč dokazima, u praksi se mišićna masa rijetko prati kao vitalni znak. Ipak, jednostavne metode poput mjerenja snage stiska šake ili postavljanja pitanja o tjelesnoj aktivnosti mogu pomoći u procjeni rizika.

Poruka je jasna: nikada nije kasno za početak, ali što ranije krenemo, to ćemo imati veću “mišićnu rezervu” za starost. Mišići nisu samo estetski cilj — oni su temelj zdravog starenja i dugovječnosti.