Jedan od vodećih istraživača u području kardiovaskularnih bolesti upozorava na nedostatke univerzalnih zdravstvenih preporuka koje se primjenjuju diljem svijeta s ciljem očuvanja zdravlja srca.
Iako su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti na globalnoj razini, s čak 80 % smrtnih slučajeva u zemljama niskog i srednjeg dohotka, međunarodne smjernice temelje se pretežno na istraživanjima provedenima u zemljama visokog dohotka. Time se često zanemaruju dublji, tzv. uzroci uzroka, poput društvenih, okolišnih i političkih faktora koji oblikuju zdravlje i način života stanovništva.
Primjerice, dok se preporuka od 75 minuta tjedne tjelesne aktivnosti može lako ispuniti šetnjom po sigurnim, zelenim četvrtima gradova poput Vancouvera, ista aktivnost ima potpuno drugo značenje u gradovima poput New Delhija, gdje je kvaliteta zraka izrazito loša, javni prijevoz oskudan, a mogućnost privatnog prijevoza nedostupna većini. U takvim uvjetima svakodnevne šetnje nisu niti jednostavne niti sigurne.
Nedavno objavljena analiza temelji se na podacima o zdravlju više od 212 000 ljudi iz 28 zemalja širom svijeta, prikupljanima od 2002. godine u sklopu dugotrajne međunarodne studije PURE (engl. Prospective Urban Rural Epidemiology). Ova studija uključuje ispitanike iz različitih društveno-ekonomskih slojeva i kontinenata, čime nudi jedinstven uvid u razlike među regijama. Podaci se prikupljaju svake tri godine i obuhvaćaju antropometrijskamjerenja (visina, tjelesna masa, krvni tlak, omjer opsega struka i bokova, kapacitet pluća), osnovne zdravstvene upitnike i dodatne ankete vezane uz specifična područja istraživanja, uključujući kardiovaskularne bolesti.
Analiza je otkrila da kontekst u kojem se odvija tjelesna aktivnost igra veliku ulogu. U bogatijim zemljama više ljudi prijavljuje visoku razinu aktivnosti, iako velik broj njih sjedi više od osam sati dnevno. S druge strane, u siromašnijim zemljama znatno manje ljudi sjedi tako dugo, ali se njihova aktivnost često ne vodi kao rekreacija već kao fizički rad ili obavljanje kućanskih poslova i poslova prijevoza. To ukazuje da se dostupnost slobodnog vremena i sigurnog prostora za rekreaciju često smatra „društvenom privilegijom“.
Jednako tako, zdrava prehrana koja uključuje voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove, ribu i mliječne proizvode može smanjiti rizik od srčanih bolesti. No, dostupnost tih namirnica nije svima jednaka. Dok je u urbanim sredinama u gotovo svim zemljama voće i povrće dostupno i povoljnoe, u najsiromašnijim dijelovima svijeta njihova dostupnost je i dalje niska..
Ova saznanja naglašavaju potrebu za redefiniranjem globalnih zdravstvenih smjernica tako da u obzir uzmu socijalne i okolišne okolnosti stvarnog života ljudi. Umjesto univerzalnih preporuka koje pretpostavljaju jednaku dostupnost resursa, potrebne su prilagodbe koje će uvažiti stvarne mogućnosti i izazove u različitim dijelovima svijeta – od gradskih četvrti do ruralnih područja, od razvijenih zemalja do onih u razvoju.
