Studija, objavljena u časopisu Nature Human Behaviour, obuhvatila je gotovo 2900 zaposlenika u 141 tvrtki iz Australije, Novog Zelanda, SAD-a, Kanade, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Tijekom šestomjesečnog probnog razdoblja, zaposlenici su radili četiri dana tjedno, dok su poslodavci zadržali iste plaće. Prije početka, tvrtke su imale osam tjedana za reorganizaciju poslovnih procesa kako bi zadržale 100% produktivnosti unatoč 20% kraćem radnom vremenu. Ključne promjene uključivale su eliminaciju neučinkovitih sastanaka i optimizaciju radnih zadataka.

Zaposlenici su dva tjedna prije početka eksperimenta ispunili upitnike o svom mentalnom zdravlju, razini stresa i zadovoljstvu poslom. Nakon šest mjeseci, isti su upitnici ponovno ispunjeni. Rezultati su pokazali značajno poboljšanje u svim aspektima: smanjena razina stresa, manji osjećaj izgaranja, bolja mentalna i fizička dobrobit te veće zadovoljstvo poslom.

Voditeljica istraživanja, Wen Fan, sociologinja s Boston Collegea, istaknula je da su istraživači u početku bili zabrinuti da bi skraćeni tjedan mogao povećati pritisak na zaposlenike da u kraćem vremenu postignu iste rezultate, što bi moglo pogoršati njihovu dobrobit. No dogodilo se upravo suprotno – razina stresa je pala.

Iako studija nije izravno mjerila produktivnost na razini tvrtki, nalazi sugeriraju da odmorniji zaposlenici rade učinkovitije i s manje pogrešaka. Više od 90% tvrtki odlučilo je zadržati četverodnevni radni tjedan i nakon završetka pokusa, što ukazuje na to da nisu primijetile negativan utjecaj na poslovne rezultate.

Istraživači su također pratili dugoročne učinke: godinu dana nakon početka eksperimenta, razina dobrobiti zaposlenika ostala je visoka, što sugerira da pozitivni učinci nisu samo rezultat početnog entuzijazma.

Ipak, autori upozoravaju na moguće ograničenje studije – sve tvrtke su se dobrovoljno prijavile za sudjelovanje, što znači da su možda već bile otvorene za inovacije i fleksibilnije radne modele. Također, svi podaci temelje se na samoprocjeni zaposlenika, što može uključivati subjektivne pristranosti.

Unatoč tim ograničenjima, rezultati pružaju snažan argument za razmatranje četverodnevnog radnog tjedna kao održive strategije za poboljšanje radne klime, zdravlja zaposlenika i dugoročne učinkovitosti.