Centaur je treniran na impresivnom skupu podataka iz čak 160 psiholoških studija, koje su uključivale više od 60.000 sudionika i 10 milijuna odluka.

Za razliku od većine postojećih modela koji su specijalizirani za jednu vrstu zadatka — poput AlphaGo koji igra samo igru Go — Centaur može simulirati ljudsko ponašanje u širokom spektru zadataka, uključujući igre na sreću, testove pamćenja i logičke probleme. Štoviše, pokazao je sposobnost predviđanja ponašanja i u zadacima na kojima nije bio treniran.

Centaur je razvijen korištenjem Llama modela (velikog jezičnog modela tvrtke Meta), koji je dodatno treniran na velikom skupu podataka nazvanom Psych 101. Cilj nije bio samo predvidjeti prosječno ponašanje, već i varijacije u ponašanju među različitim ljudima. U testiranju na 32 zadatka, Centaur je nadmašio sve ostale modele — uključujući 14 poznatih kognitivnih i statističkih teorija — u 31 slučaju.

Znanstvenici vjeruju da bi Centaur mogao postati vrijedan alat u kognitivnoj znanosti. Umjesto provođenja dugotrajnih i skupih eksperimenata s ljudima, istraživači bi mogli koristiti ovaj model za simulaciju ponašanja u digitalnom okruženju. To bi bilo posebno korisno u slučajevima kada je teško doći do specifičnih skupina sudionika, poput djece ili osoba s mentalnim poremećajima.

Ipak, Centaur ima svoja ograničenja. Budući da se temelji isključivo na jezičnim zadacima, ne može predvidjeti, primjerice, koliko će vremena osobi trebati da donese odluku. Također, većina podataka dolazi iz zapadnih, obrazovanih i industrijaliziranih populacija, što može ograničiti primjenjivost modela na globalnoj razini.

Unatoč tome, istraživači već rade na proširenju baze podataka i poboljšanju modela. Kako kaže jedan od autora: “Ovo je vjerojatno najlošija verzija Centaura koju ćemo ikada imati i odavde može biti samo bolji.”